NOVO 13:04 - Sudionici panela počeli su odgovarati na pitanja publike.
Davor Huić iz udruge Lipa pitao je Ministra Marića da politiku Vlade interpretira jednostavnom izjavom, tipa 'mi želimo zaustaviti rast vanjskog duga do 2017. godine'
- Naš cilj ove godine je stabilizacija javnog duga. Do kraja mandata želimo svesti javni dug na 80 posto bruto državnog proizvoda.
Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata komentirao je kako nije čuo ništa konkretno. Pitao je Ministra Marića kad misli sjesti sa socijalnim partnerima na sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća, što je bilo uobičajeno prije donošenja javnog proračuna.
Marić je odgovorio kako je plan da se održi sastanak sa sindikatima prije donošenja proračuna. - Neke stvari moramo definirati i dovršiti prije nego što se javno izađe s tim.
Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, pitao je ministra kako misli održati udio proračunskog izdvajanja za obrazovanje i znanost.
- Međunarodne usporedbe su relevantne, što se tiče ukupnog izdvajanja za školstvo mislim da smo usporedivi sa zemljama Europske unije. I školstvo i zdravstvo svi smo mi iskustveno prošli. Proračun će, naravno, u okviru svojih mogućnosti sigurno morati voditi brigu za taj segment, s obzirom da ako gledamo srednji i dugi rok, nije ni potrebno govoriti koliko je školstvo važno.
Denis Smajo iz udruge Franak pitao je ministra Marića da izrazi svoje mišljenje o Zakonu o konverziji.
- Preko 95% kredita u švicarskim francima je konvertirano. Ja, kao ministar financija naravno da ću poštovati zakon koji je na snazi i sve njegove posljedice.
Mladen Novosel iz SSSH rekao je kako bi doista volio da se ostvari najava o prodaji 500 milijuna eura vrijedne državne imovine, no da postoji tisuću i jedna prepreka za prodaju svakog kvadrata državne imovine.
- Razumijem točno ovo što vi kažete, to je fakt. Tu državnu imovinu, ako ćemo ju zaista htjeti aktivirati, onda moramo ukloniti ta uska grla na različitim razinama države, na različitim razinama funkcioniranja, rekao je Marić.
--------------------------------------------------------
12:45 - Pred Vladom če se ovoga tjedna naći Smjernice fiskalne politike, dok bi se prijedlog proračuna u Banskim dvorima trebao pojaviti 10. ožujka, najavio je ministar financija Zdravko Marić.
- Cilj nam je donijeti proračun prije Velikog tjedna - zaključio je Marić
--------------------------------------------------------
12:35 - Proračunski deficit od tri posto BDP-a je naš cilj za ovu godinu, istakao je ministar financija Zdravko Marić.
U fokusu ministra financija bit će rashodna strana proračuna. Cilj je, poručio je Marić, da ona ostane na razini na kakvoj je bila prošla godine. No, to u praksi znači da će se neki rashodi morati rezati. Marić ponovno nije kazao koje su stavke najznačajniji kandidati za uštede, no istakao je kako bi se ovogodišnji proračun trebao više oslanjati na sredstva iz fondova EU.
I Sanja Madžarević Šujster, viša glavna ekonomistica Svjetske banke, vjeruje da je cilj deficita od tri posto BDP-a u ovoj godini ostvariv. Ipak, upozorava kako za ostvarenje tog cilja postoje značajni rizici, a jedan od glavnih je mogućnost povećanja plaća u javnom sektoru, sukladno sporazumu sa sindikatima.
- Zaokret je političko pitanje - istakla je S. Madžarević Šujster.
- Vladin je cilj i zaustavljanje rasta javnoga duga u hrvatskom BDP-u, istakao je Marić. S vremenom, udio javnoga duga u BDP-u trebao bi se početi smanjivati.
--------------------------------------------------------
12:05 Ministar financija Zdravko Marić odgovorio je na pitanje o pripremanju proračuna za 2016. godinu.
- Način na koji smo pristupili izradi ovog proračuna je način na koji ćemo ga postaviti. Mislim da ste dobili vrlo jasnu poruku, što se tiče ove godine, nije nam plan raditi nikakve veće izmjene u poreznom sustavu. Namjera je bila napraviti jedan ili dva osnovna cilja s tom porukom, rekao je Marić.
- Porezni sustav nije u najboljem stanju, nije idealno rješenje. Mislim da ovu godinu trebamo iskoristiti za jednu detaljnu analizu, i u konačnici doći s jednim cjelovitim rješenjem. Kada gledate iz perspektive investitora, sigurno se gleda konkurentnost poreznog sustava, no on ne mora biti prevladavajući faktor. Izuzetno je bitna upravo porezna stabilnost. Neke zemlje garantirale su investitorima da, ako dođe do poreznih promjena unutar tri godine od investicije, da se na njih neće odnositi.
- Tri kategorije koje u našem proračunu strše su rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije. To su područja u kojima smo tražili mogućnosti kako korisnije i jednostavnije upotrebljavati državni novac.
- Javni dug je zaista jedan od glavnih makroekonomskih rizika s kojima se sučeljavamo. No, uz taj javni dug, koji planiramo stabilizirati i smanjiti, mi ipak moramo govoriti o jednoj jako važnoj kategoriji, a to je rast, to su investicije, to je zaposlenost. Moramo biti vrlo oprezni s fiskalnom konsolidacijom, kako ne bi značajnije naštetila gospodarskom rastu.
--------------------------------------------------------
11:51 - Počinje panel rasprave u kojem sudjeluju ministar financija Zdravko Marić, guverner HNB-a Boris Vujčić, predstavnica Svjetske banke u RH Sanja Mađarević-Šujster, te predsjednik HBK Luka Burilović. Moderator, ali i sudionik panela bit će ugledni ekonomist Velimir Šonje.
--------------------------------------------------------
11:45 - Ja ću dodati u svoj ured CIO, chief integration officer, kad gledam europske fondove, tu se preklapaju druga ministarstva. Vlada će pomoći da možemo što prije iskoristiti te fondove, rekao je Orešković. - S investitorima sam razgovarao kako je bitno da porezna politika bude stabilna. Zato ćemo vrlo jasno komunicirati našu poreznu politiku, ali isto tako, stabilnost će biti ključna riječ. Kada gledamo te investicije u Europskoj komisiji, što smo čuli? Parafiskalne namete moramo smanjiti. Cijela administracija nas može više koštati nego što smo dobili time. LNG je strateški projekt, ne samo za Hrvatsku, nego za Europu, gdje ćemo povezati Jadran i Baltik, ali moramo prvo definirati 'supply and demand' - od koga ćemo kupiti, kome ćemo prodavati.
Foto: Konferencija Proračun Zaokreta u Esplanadi
- Birokraciju trebamo smanjiti, javnu upravu, treba vidjeti kako možemo pojačati efikasnost. No, Vlada može dati punu podršku, a kad dođemo do općine, onda dolazimo u probleme. Zato trebamo raditi zajedno sa općinama i županijama da bi vidjeli kako te probleme možemo otkloniti. Treba pomoći malim firmama koje se bave poljoprivredom da se možda ujedine. Da nema svatko svoj traktor za pet hektara - to nikad nisam razumio - da svi možemo konkurirati na globalnom tržištu.
- Ja sam uvijek otvoren za diskusiju i za partnere. Sindikati će nam isto biti partneri, to će biti kao brak. U svakom braku bitno je da imamo zajedničke ciljeve, ali brak često nije 50-50. Naš zajednički cilj je da danas-sutra imamo bolju budućnost nego danas. Otvoren sam za 'input', tražim 'input', ali onaj 'input' koji će imati brze rezultate, i koji ćemo moći zajedno provesti, i gdje ćemo prepoznati ono što će nam donijeti 'quick wins' i ono što će nam uzeti malo duže.
--------------------------------------------------------
11:29 - Okupljenima se upravo obraća predsjednik Vlade Tihomir Orešković.
- Ne samo reforme u javnoj upravi, zdravstvu, gdje vidimo mogućnost za konsolidaciju administracije, već i u sektoru poljoprivrede gdje vidimo ogroman potencijal, kao i malim i srednjim poduzetnicima - rekao je Orešković poručivši kako će imati i dijalog sa svim zainteresiranim partnerima, posebno sindikatima.
Premijer je rekao kako je najbitnije znati cilj, da znamo gdje idemo.
- Nisu samo brojevi najbitniji, rezultat je bitan. Da mladi ne odlaze iz Hrvatske, da vidimo kako možemo iskoristiti njihove ideje, da nam zajednički cilj bude bolji standard - rekao je Orešković koji će, kaže uvijek tražiti savjet, a uvjeren je da će ova konferencija u organizaciji EPH biti dobra prilika za razgovor o proračunu.
- Proračun će biti prvi glavni potez ove vlade, gdje će svi vidjeti koji je smjer ove Vlade, i koje su glavne promjene koje će pokrenuti proračun. Vidi se da je spread počeo padati i da su investitori počeli kupovati naše obveznice. Malo sam kasnio danas jer sam imao sastanak s kineskom delegacijom, gdje su glavna tema opet bile investicije. Kad ja pričam s investitorima mislim da se razumijemo, jer znam o čemu pričaju. I sastanak u Londonu bio je dobar, dobar, dobar. Guverner i ja vrlo brzo smo se našli kada sam postao mandatar. Pitao sam ga što možemo učiniti da se smanji dug. Svi znamo da u DUUDI-ju danas ima nekih 30 milijardi eura, ima svašta u DUUDI-ju. Ispred moga stana ima jedna dvorana od 40 kvadrata koja se raspada. Imamo takvih 1400 po Hrvatskoj koji nisu iskorišteni.
Kao pet glavnih tema koje će Vlada komunicirati, Orešković je spomenuo smanjenje deficita i javnog duga kroz aktiviranje 500 milijuna eura vrijednog mrtvog kapitala, te privatizaciju tvrtki koje nisu strateške.
Također, premijer je kao jedan od važnijih ciljeva spomenuo rješavanje duga cestarskih tvrtki.
- Taj ogroman dug trebamo riješiti. Imali smo referendum i svima je jasno da koncesija nije moguća, ali uz pomoć mirovinskih fondova bi to mogli. Tu trebamo gledati kako investirati, pokrenuti reforme, čime će biti i velikih benefita za mirovine - otkrio je Orešković.
Premijer je istaknuo i kako je HEP za njega strateška firma: - Ovih dana smo se našli sa partnerima iz HAMAG-a, HBOR-a i iz banaka, pitanje je bilo kako možemo stvoriti jedan fond od 500 milijuna eura kojim bi olakšali srednjim i malim poduzetnicima da dođu do tih sredstava. Meni je katastrofa da netko ne može pokrenuti novu firmu u manje od 30 dana, na tome treba raditi. Od Europske unije smo povukli 200 milijuna eura, od HBOR-a ćemo povući još 200 i od banaka možda još 200. Volio bih vidjeti u Zagrebu, u Osijeku, u Rijeci i Splitu jedan start-up centar. Ako hoću nešto otvoriti, saznati tamo sve što trebam. Moramo pomoći srednjim i malim poduzetnicima da mogu što prije krenuti i smanjiti tu proceduru.
Kitzbuhel je, rekao je Orešković, prije otprilike mjesec dana bila prva prilika da može predstaviti plan i ideje investitorima, koji drže više od 80 posto hrvatskog duga.
- Mogu reći da su pozitivno reagirali, istaknuo je. Podsjetio je i da je u Bruxellesu komunicirao u Europskoj komisiji promjene koje će se uvesti radi poboljšanja gospodarske klime. Najavio je da u petak u Hrvatsku dolazi europski povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Valdis Dombrovskis.
- Bitno mi je kao premijeru da počnemo mijenjati klimu. Počevši u Bruxellesu i u Londonu, uvjereni smo da smo to pokrenuli, rekao je Orešković, dodavši da želi pokazati da je Hrvatska otvorena za biznis i da će Vlada učiniti sve da privuče investicije.
--------------------------------------------------------
11:25 - Premijera Tihomira Oreškovića dočekala je prepuna Smaragdna dvorana, a na ulazu u hotel uz ministra gospodarstva Tomislava Panenića i predsjednik HGK Luka Burilović, te vlasnik EPH Marijan Hanžeković. Premijerov govor na prvoj konferenciji Jutarnjeg lista i HGK slušali su i predstavnici Agrokora Ivan Todorić, Ljerka Puljić i Darko Knez, potom predsjednik Uprave i najveći dioničar Adrisa Ante Vlahović, vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić, predsjednik Uprave Dalekovoda Alen Premužak. Okupljene sudionike pozdravio je Franjo Luković,
- Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti premijera, ministre, predsjednika HAZU-a Zvonka Kusića i rektora sveučilišta Damira Borasa. Doživljavamo ovakav odaziv kao priznanje našoj uredničkoj orijentaciji u kojoj inzistiramo na pitanjima koja su važna za razvoj gospodarstva. Država i poduzeća su prezaduženi, samo se građani razdužuju jer ne vjeruju da će im sutra biti bolje, rejting države je otišao u smeće, a premija na kredite sve je veća, porezne promjene prečeste, predstečajne nagodbe s tankim pravnim okvirom... i svi s pažnjom iščekuju proračun. Važno je hoće li to biti proračun zaokreta ili kontinuiteta. Vlada se nalazi pred zadatkom koji ne može provesti bez podrške građana. Osam tisuća ljudi, koliko ih je sudjelovalo u anketi Jutarnjeg lista, o smanjivanju troškova proračuna okomili su se na nezaslužene mirovine, subvencije poljoprivredi, materijalne troškove. Građani su spremni dati podršku Vladi koja će provesti prave reforme i žele da one budu pravedne. Za razliku od predhodnika, i premijer i ministar financija su stručni ljudi od kojih ne očekujemo populizam ograničen na jedan mandat - rekao je Franjo Luković, predsjednik Nadzornog odbora EPH, otvarajući konferenciju.
Zagreb, 230216.Hotel Esplanade.Konferencija i panel diskusija u organizaciji HGK i EPH pod nazivom Proracun Zaokreta.Na fotografiji: Zdravko Maric, Tihomir Oreskovic i Marijan Hanzekovic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Na fotografiji: Zdravko Marić, Tihomir Orešković i Marijan Hanžeković. Foto: Goran Mehkek / CROPIX
--------------------------------------------------------
11:23 - Okupljenima se obratio i predsjednik HGK, Luka Burilović.
- Pitanje proračuna je pitanje svih nas. Svi polažemo pravo kritizirati, rekao je Burilović.
- Danas milijun i 300 tisuća zaposlenih hrani četiri milijuna i dvjesto tisuća građana naše zemlje. Nije teško zaključiti da niti najsnažnija leđa ne mogu podnijeti taj teret.
- Zadužili smo ne samo djecu, nego i unuke.
--------------------------------------------------------
11:17 Konferencija je započela kratkim filmom Hrvatske gospodarske komore, u kojem je prikazan pad hrvatskog BDP-a za vrijeme krize.
Okupljenima se u uvodnom govoru potom obratio Franjo Luković.
- Svi znamo zašto očekujemo proračun zaokreta. Država i poduzeća su prezadužena, samo građani se razdužuju, jer ne vjeruju da će im prihodi rasti. Mlađi i kompetentniji iseljavaju. Prošla vlada nije uspjela povratiti povjerenje građana i kreditora.
- Put do pridobivanja povjerenja kreditora ide kroz pridobivanje povjerenja vlastitih građana.
--------------------------------------------------------
Zagreb, 230216.Hotel Esplanade.Konferencija i panel diskusija u organizaciji HGK i EPH pod nazivom Proracun Zaokreta.Na fotografiji: Marko Smetisko, Ana Hanzekovic, Goran Ogurlic i Marijan Hanzekovic.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Na fotografiji: Marko Smetiško, Ana Hanžeković, Goran Ogurlić i Marijan Hanžeković. Foto: Goran Mehkek / CROPIX
10:21 - Bivši ministar financija Slavko Linić smatra da je smanjenje rashoda proračuna od tri milijarde kuna moguće.
- To je dostižno, na materijalnim rashodima, na smanjenju broja agencija pojedinih ureda koji su bili samostalni te vraćanju tih poslova ministarstvima, potom na ulaganjima u automobile i mobitele. Sve se to može napraviti bez krupnih zahvata - kaže Linić koji smatra da Vlada ove godine neće postići reformske uštede koje su moguće prema njegovu mišljenju u obrazovanju i MUP-u.
- Potrebno je dobro projicirati veličine škola, imati manje škola sa više učenika, jer to smanjuje neracionalnosti. MUP je uvijek pitanje organizacije. Ostaje pitanje velikih sustava. Mislim da plaće javnog sektora ne treba dirati, ali dodatke treba preispitati. Evidentno je da upravljanje imovinom donosi premalo prihoda - komentirao je Linić.
--------------------------------------------------------
10:00 - Damir Vanđelić iz Adrisa, Miroslav Dragičević iz HTL Horvatha, Krešimir Sever iz Saveza samostalnih sindikata, Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, Slavko Linić, bivši ministar financija, Mladen Pejnović, bivši predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Domagoj Milošević iz HDZa, Tomislav Mazal, predsjednik uprave Đure Đakovića među prvim su uzvanicima EPH ove konferencije na kojoj će se raspravljati o sastavljanju proračuna za ovu godinu koji su pristigli u Esplanadu. Uskoro se očekuje dolazak premijera Tihomira Oreškovića koji će se kratko obratiti publici. - Očekujemo da ćemo čuti jasnije konture državnog proračuna i mjere kojima će se rashodi smanjiti za najmanje tri milijarde kuna - rekao nam je Josip Budimir, ekonomski strateg HSLSa.
--------------------------------------------------------
Mjesec dana nakon što je izabran na mjesto predsjednika Vlade RH, Tihomir Orešković obratit će se hrvatskoj javnosti prezentacijom na konferenciji koju u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade, pod nazivom Proračun zaokreta, organizira EPH u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.
Dan prije, na investicijskom summitu u Londonu, u organizaciji Europske banke za obnovu i razvitak, premijer Orešković već je najavio neke od odrednica ekonomske politike svoje vlade.
Proračun zaokreta
Očekuje se, naravno, da će u prezentaciji u hotelu Esplanade premijer ponuditi još više pojedinosti, da će reći nešto više pojedinosti o fondu veličine od 500 milijuna eura, a za poticanje malih i srednjih poduzeća, te o projektima u infrastrukturi i poljoprivredi koji bi se financirali iz europskih fondova.
Riječ je o idejama koje su korisne već zato što su umirujuće. Tema skupa je ipak proračun, prvi konkretan, neodgodiv zadatak Oreškovićeve vlade. I to još proračun zaokreta. O tome će nakon premijerove prezentacije raspravljati sudionici okruglog stola: guverner HNB-a Boris Vujčić, ministar financija Zdravko Marić, ekonomistica Svjetske banke u Zagrebu Sanja Madžarević-Šujster i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Okrugli stol, na kojem će i publika imati prilike doći do riječi, moderirat će iskusni financijski analitičar Velimir Šonje.
U ograničenom vremenu koje mu je na raspolaganju Šonje neće propustiti priliku fokusirati se na ona pitanja o kojima javnost već dulje vrijeme raspravlja, a koja su za proračun ključna. Kreditni rejting, poboljšanje, samo je izvedenica održivog proračuna, no pitanja za ministra financija Marića moraju biti konkretnija. Teško je predvidjeti u kojem će smjeru rasprava krenuti, kao što je teško predvidjeti u kojem će smjeru nastaviti hrvatsko gospodarstvo. No, iz šturog materijala aktivnosti Vlade u prvih mjesec dana neka se pitanja nameću.
Sad kad je održan prvi sastanak s predstavnicima mirovinskih fondova drugog stupa, kad je Vlada otklonila pritisak da ih se preusmjeri u proračun, pitanje je može li ih se bolje iskoristiti, ima li Vlada neke konkretne i izvedive planove. Uostalom, zbog osjećaja da njihovi razvojni potencijali nisu iskorišteni je i nastao pritisak prema njihovu ukidanju. Da bi se to promijenilo, trebalo bi promijeniti i okolnosti u kojima posluju.
Brojna pitanja
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nedavno je započeo s obrnutim repo aukcijama, u čemu su mnogi vidjeli promjenu monetarne politike. Okrenut je novi list u području suradnje centralne banke i proračuna. Zašto baš sada? I kako se to uklapa u dugoročne planove prihvaćanja eura? Ili se od eura odustalo?
I je li se odustalo od reformi, pita se javnost. Već godinama glavna ekonomistica Svjetske banke podsjeća na to da u administraciji postoje pripremljeni planovi reformi, primjerice u zdravstvu. Koje se reforme planiraju? Ako se ide u rastrećenje rada, kako će se to nadoknaditi? Pitanja je i više nego što se može obraditi. Prvi je korak u utorak u hotelu Esplanade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....