NOVA SLOVENSKA UCJENA

Veleposlanik za Jutarnji: 'Ako pustite Ljubljansku banku u Hrvatsku, vraćamo dug štedišama'

'Dug hrvatskih tvrtki prema toj slovenskoj banci s kamatama iznosi 1,037 milijardi eura'

Ulog u igri oko Ljubljanske banke vrtoglavo se povećao. Slovenski mediji pišu, a veleposlanik u Zagrebu Vojko Volk potvrđuje, da dug hrvatskih tvrtki prema toj slovenskoj banci s kamatama iznosi 1,037 milijardi eura, mnogo više od dosadašnjih procjena o dugu od 400 milijuna!

Iako kaže da ne zna koliki su dio tog iznosa kamate, Volk tvrdi da je to prava brojka, a da su među većim dužnicima IPK Šećerana Osijek, PIK Belje Beli Manastir, Agroslavonija Osijek, IPK Ratarstvo i stočarstvo Osijek, Velebit Karlovac, od kojih su neki propali u međuvremenu. Sve bi se riješilo, uključujući dug štedišama, kad bi se Novoj Ljubljanskoj banci dopustio ulazak na hrvatsko tržište, tvrdi Volk.

Dajte im da rade

- Ako bi NLB mogao proraditi, to bi bilo jednostavno rješenje. Kad banka ne bi bila blokirana godinama i kada joj ne bi bio prisilno zatvoren račun, kad joj ne bi bila oduzeta licenca, kad bi mogla funkcionirati, ti bi devizni štediše bili odavno isplaćeni. Banka bi počela potraživati dugove od tvrtki koje su joj dužne milijardu. Možda ne bi dobila sve jer su mnoge u međuvremenu propale, ali neki dio, 20 do 30 posto, vjerojatno bi.

‘Štediše bi se vratile’

Banka bi počela raditi. Što mislite koliko slovenskih tvrtki radi u Hrvatskoj? Samo Triglav je najveća tvrtka na Balkanu i sigurno bi prenio svoje poslovanje na Ljubljansku banku. Pa Mercator, Metro, Petrol... Samo od toga bi banka živjela, čak i bez štediša, ali uvjeren sam da bi se i oni vratili - kaže Volk.

Na pitanje misli li da bi hrvatski štediše uistinu toj slovenskoj banci dali novac nakon ovakvog iskustva, Volk kaže: - Apsolutno da.

Što bi bilo kad bi bilo, to se ne zna, ali ono što se sada zna jest da Ljubljana poručuje kako bez rješenja pitanja Ljubljanske banke neće biti ratifikacije hrvatskog Pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Konkretno, kako je rekao ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, “dovoljno je da hrvatski ministar financija povuče punomoć za podnošenje tužbi protiv Ljubljanske banke koja je dana 1995. i 2001.”.

Tajni zaključci

Slovenija tvrdi da su se našli u situaciji da ih Hrvatska tuži iako se Hrvatska obvezala riješiti pregovorima pitanje Ljubljanske banke.

- Sloveniji uopće ne smeta i ne bi imalo smisla tražiti da tužbe maknu bilo pojedinci, bilo banke, bilo tvrtke. Mi tražimo da se ukloni državna tužba, na temelju državnih ovlasti koje je 1995. potpisalo tadašnje Ministarstvo financija. U tim ovlastima piše: Ovlašćuje se Privredna banka Zagreb, odnosno Zagrebačka banka, da u svoje ime, a za račun države Hrvatske, tuži Ljubljansku banku - kaže Volk.

Dodatno ih je razljutilo to što je hrvatska Vlada 20. ožujka prihvatila “tajne zaključke” u vezi s tim ovlastima, iako priznaju da je te zaključke poslije povukla.

Jadranka Kosor o slovenskim zahtjevima: Pahor mi je rekao da to nema veze s našim putem u EU

Slovenija tvrdi da se Hrvatska obvezala na pregovore više puta. U poglavlju 4, o slobodnom protoku kapitala, tijekom pregovora s EU navodno je pristala da se to pitanje rješava u sklopu Sporazuma o sukcesiji - iako u Zagrebu tvrde da to uopće nije bio predmet pregovora. Ljubljana tvrdi i da su Jadranka Kosor i Borut Pahor 2010. dogovorili da će se pregovori voditi u okrilju baselske Banke za poravnanja. Slovenska je vlada tada novinarima rekla kako računa na to da se time i hrvatsko tržište otvara za slovenske banke.

Temeljna prava

No, bivša premijerka Kosor kaže da “Hrvatska nije pristala ni na što osim onoga što je javno poznato”. Štoviše, tvrdi kako se s Pahorom dogovorila da pitanje Ljubljanske banke nema veze s pregovorima.

- Činjenica je da smo kolega Pahor i ja utvrdili da je pitanje Ljubljanske banke bilateralno pitanje koje će rješavati dvije zemlje i da to nema baš nikakve veze s hrvatskim putem u EU. Usto, dogovor je bio da se to pitanje riješi “bez zadiranja u temeljna prava pojedinaca” - prisjetila se jučer bivša premijerka.

Na marginama susreta

Na pitanje je li Pahor ikada uvjetovao nastavak suradnje ulaskom Nove Ljubljanske banke na hrvatsko tržište, Kosor je ustvrdila da se na službenim pregovorima nikad nije razmatralo to pitanje.

Neslužbeno se, međutim, može čuti da je Pahor na marginama susreta s Jadrankom Kosor spominjao ulazak NLJB na hrvatsko tržište, ali i da više od toga nije išlo jer je svima bilo poznato mišljenje tadašnjega guvernera Željka Rohatinskog koji je Ljubljanskoj banci jasno rekao - ne. ( N. S. Š., N. Š.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:27