POPIS IZ WASHINGTONA

'U HRVATSKOJ SAM STALNO U MINUSU, A SAD ME PROGANJA I OBAMA' Ispovijest Iranca čija se tvrtka iz Sl. Broda našla na crnoj listi SAD-a

Farhang Monem-Moharr tvrdi da se 2009. iranski kupac interesirao za kupnju hrvatskih ventila, ali je odustao. Ne shvaća zašto je na američkoj crnoj listi

Tvrtka Cilinder Sistem iz Slavonskog Broda našla se na američkoj crnoj listi privatnih kompanija zato što je imala poslovne odnose s iranskom vladom i tako im pomagala da izbjegnu međunarodne sankcije koje su im nametnute zbog nuklearnog programa!

Tu vijest objavilo je američko Ministarstvo financija, a uz tu hrvatsku kompaniju na crnoj je listi još 36 tvrtki iz Njemačke, Južne Afrike i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Obamina optužba

Navedene kompanije pomagale su službenom Teheranu da zaobiđe međunarodnu izolociju, i to tako što su u ime iranske vlade poslovale s raznim sektorima iranske ekonomije i kompanijama širom svijeta. Svake godine tako su ostvarivale na desetke milijardi dolara profita. Taj novac zatim su prosljeđivale iranskom režimu.

Za osmišljavanje i provedbu cijeloga projekta izbjegavanja međunarodnih sankcija administracija američkoga predsjednika Baracka Obame optužila je iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija te političke krugove oko njega.

Prema američkom Ministarstvu financija, ajatolah Ali Hamnei upravljao je labirintom prividno privatnih kompanija koje su ostvarivale milijarde dolara profita iskorištavanjem povoljnih kreditnih stopa iranskih banaka te prodajom i iznajmljivanjem nekretnina, i državnih i oduzetih onim Irancima koji već godinama ne žive u Iranu.

U tom labirintu kompanija našao se i Cilinder Sistem iz Slavonskog Broda, u 100-postotnom stranom vlasništvu, te njemačka tvrtka Reyco GmbH koja u tom slavonskobrodskom poduzeću ima udio od 66 posto.

Ta je tvrtka pravni sljednik bivše tvrtke Đuro Đaković Bešavne boce d.d. koja je na domaćem i svjetskom tržištu od 1956. godine kao poznati proizvođač bešavnih čeličnih boca za tehnički plin.

Put do vlasništva

Tvrtka Đ. Đ. Bešavne boce proglašava stečaj 2006. Tada je kupuju strani investitori i od tada se naziva Kamani Bešavne posude d.o.o. Već 2007. godine vlasnici prodaju tvrtku njemačkoj kompaniji Reyco GmbH, koja je 100-postotni vlasnik tvrtke MCS International GmbH, jednog od najvećih svjetskih proizvođača čeličnih bešavnih i kompozitnih boca.

Proizvodni pogon tvrtke obuhvaća proizvodnju bešavnih čeličnih boca za industrijski plin, boce za prirodni plin, za protupožarnu zaštitu, korištenje u prehrani i ugostiteljstvu te medicinu i ronjenje.

Direktor tvrtke je Farhang Monem-Moharr, Iranac koji već 30 godina živi u Hrvatskoj. Vijest da se našao na crnoj listi američkog ministarstva financija neugodno ga je iznenadila.

- Zbog čega smo tamo? Neka mi to netko odgovori. Kakve probleme točno američka vlada ima s našom tvrtkom? Vjerujte da mi nije lako i da jednostavno u to ne mogu vjerovati.

U istome košu

S tim poslovima za koje nas optužuju mi nemamo veze. Radimo za sebe, a ne za iranski režim. Ako Amerikanci imaju problema s našim njemačkim vlasnikom, tvrtkom Reyco GmbH, neka tako kažu, a ne da nas stavljaju u isti koš. Time što su nas stavili na crnu listu već su nas sada doslovno ugasili - rekao je Farhang Monem-Moharr, inače liječnik po struci.

- Jeste li u Iran ikad izvozili bešavne boce ili neki drugi proizvod - pitali smo ga.

- Nikad. Postojali su neki zahtjevi za izvoz ventila u Iran 2009. godine, no od toga se na kraju odustalo - ustvrdio je.

Cilinder Sistem oko 90 posto prihoda ostvari izvozom, zbog čega je bio i jedan od aduta projekta Hrvatska izvozna ofenziva koji je pokrenula Hrvatska gospodarska komora.

Prema tim podacima, tvrtka je na svom predstavljanju za taj projekt među zemljama u koje je izvozila označila i Iran.

Svjetsko tržište

Osim u tu zemlju, poduzeće je svoje proizvode izvozilo i u Italiju, Grčku, Litvu, Portugal, Srbiju, Makedoniju i Sloveniju. Promocijske i marketinške aktivnosti poduzimali su u Iranu, Njemačkoj i Italiji.

Prema portalu poslovna.hr, kompanija je lani ostvarila prihod od 10,1 milijun kuna, a rashodi su joj bili oko 12,3 milijuna kuna. No, nisu samo lani ostvarili gubitke.

Slično je bilo i 2011., kada su bili u minusu od 2,8 milijuna kuna, te 2010., kada su imali gubitak od 3,2 milijuna kuna.

- U minusu smo zato što je bivša tvrtka, a tu mislim na tvrtku Đuro Đaković, napravila jako velike gubitke, zbog čega je i bila u stečaju. Prihodi su nam lani porasli za gotovo 70 posto u odnosu na 2010. godinu, a iz godine u godinu smanjujemo gubitak. Istina je ipak da smo i dalje u minusu - objasnio je poraznu poslovnu sliku tvrtke.

Postoji li izlaz, zanimalo nas je.

- Postojao je do danas. Tko će s nama poslovati kada su nas Amerikanci stavili na crnu listu. Tko je toliko hrabar? Vjerojatno ćemo sad u stečaj i likvidaciju, a na Zavod za zapošljavanje će 30-ak radnika, uključujući i mene. Baš me zanima hoće li Ministarvo vanjskih poslova i Hrvatska gospodarska komora nešto poduzeti u vezi s ovime - izjavio je Monem-Moharr.

Gašenje tvrtke

A da do toga nije došlo, našli biste mogućnost za poslovanje u plusu?, upitali smo.

- Naši su vlasnici ugasili tvrtku koja je bila modernizirana i nalazila se u Njemačkoj. To su napravili u travnju. Postojao je plan da se moderni strojevi prebace u Hrvatsku i da mi nastavimo raditi jer je za vlasnika proizvodnja, kao i radna snaga, u Hrvatskoj mnogo jeftinija nego u Njemačkoj. Taj plan trebala je potvrditi Skupština društva koja je trebala biti sazvana u srpnju. No, zbog ove situacije, više ništa nije sigurno - zaključio je Farhang Monem-Moharr.

POSLOVNI USPON FARHANGA MONEM-MOHARRA

Završio medicinu u Hrvatskoj, ali nikad nije radio u zdravstvu

Farhang Monem-Moharr u Hrvatsku je došao prije 30 godina.

U našoj je zemlji završio studij medicine. Želio je nakon diplome na specijalizaciju, no nije imao novca.

- Dobio sam ponudu za ovaj posao i prihvatio sam. Znate kako je strancu u Hrvatskoj? Uvijek je stranac - objasnio je Monem-Moharr.

Od koga ste dobili ponudu?, upitali smo ga.

- Od jednog iranskog biznismena. Nakon godine dana prodao je tvrtku, ali je zadržao 24 posto vlasništva - odgovorio je.

Tko je još vlasnik tvrtke, zanimalo nas je dalje.

- Osim tvrtke Reyco GmbH, koja ima 68 posto udjela, još osam posto ima jedan državljanin Kanade - odgovorio jeMonem-Moharr. Riječ je o Irancu Mohammadu Aminu Mahjoubu i Kanađaninu Eshaghu Hajizadehu. Cijela priča izašla je u javnost nakon izlaganja američkog tajnika Davida Cohena pred Senatom o učincima nametnutih sankcija Iranu.

Uz 37 tvrtki, administracija Baracka Obame u posljednjih je nekoliko tjedana na crnu listu stavila i iranske naftne kompanije, automobilske kompanije i 50-ak iranskih službenika te penalima zaprijetila stranim bankama koje drže rial i njime trguju.

Pooštrenje sankcija Iranu zapravo je odgovor Obamine administracije na kritike nekih političkih struja u Sjedinjenim Državama koje sankcije smatraju nedovoljno učinkovitima. SAD tvrdi kako je zbog sankcija prepolovljen izvoz nafte iz Irane te da je rial izgubio dvije trećine svoje vrijednosti.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 05:56