U 2013. štednja građana narasla 13 milijardi kuna

Ukrizi je bez posla ostalo 190 tisuća radnika, a ukupna financijska imovina hrvatskih građana porasla je za 87 posto: 2005. iznosila je 159 milijarde kuna, a na kraju 2013. 298 milijardi kuna. U šest kriznih godina ukupna financijska imovina veća je za 66 milijardi kuna.

Najviše je rasla štednja: na novu godinu 2014. Hrvati su u ukupnoj financijskoj imovini imali 164.8 milijardi kuna na bankovnim računima, a 2005. su imali 94,1 milijardu kuna štednje.

Oboren rekord

Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke , koje smo dobili, potvrđuju da su i tijekom 2013., unatoč tome što smo i dalje u recesiji, građani nastavili povećavati štednju u banakama: u odnosu na početak 2013., dakle u samo godinu dana, štednja je narasla za 13,4 milijarde kuna (otprilike devet posto)! Početkom 2013. iznosila je 151 milijardu, a sada 164 milijarde.

Time je štednja u bankama oborila još jedan rekord. Ukupna štednja svih domaćih sektora iznosi 196,8 milijardi kuna, a 84 posto odnosi se na štednju građana. U odnosu na 2005., kada se o krizi još nije ni razmišljalo, štednja građana porasla je za 70 milijardi kuna (75 posto), pokazuju podaci HNB-a.

Značajan rast zabiježila je i financijska imovina stanovništva. Ona je krajem rujna 2013., prema podacima HNB-a, iznosila 298,4 milijardi kuna. To je gotovo 139 milijardi kuna, ili čak 87 posto više nego 2005. Istodobno, izvješće HNB-a pokazalo je da građani imaju sve manje kredita! Ukupni dug građana prema bankama je krajem 2013. iznosio 123,6 milijardi kuna. Samo tijekom prošle godine kreditne obaveze stanovništva smanjile su se za 2,6 milijardi kuna! Ljudi se posebno razdužuju u segmentu auto-kredita, zatim kredita po kreditnim karticama, te minusa po tekućim računima.

Kriza i dalje jača

U isto vrijeme kriza, prema svim drugim parametrima, i dalje jača. Jučer je na burzi rada bilo prijavljeno 383.000 nezaposlenih - gotovo dvostruko više nego prije krize!

Velik gubitak radnih mjesta uzrokovao je pad ukupne mase plaća u gospodarstvu. Izvješće HNB-a pokazuje kako je realna masa plaća od 2008. do danas pala približno 20 posto.

Ekonomist Željko Lovrinčević procjenjuje da se raspoloživi dohodak stanovništva samo u posljednje dvije godine smanjio za oko osam posto. Novi udar rasta režija u ovoj bi ga godini mogao oboriti za još 0,5 do 0,6 posto.

Siva zona

Kako je onda u takvim uvjetima došlo do značajnog rasta štednje? Kako su građani uspjeli otplatiti kredite i smanjiti dug za 2,6 milijardi kuna i istodobno povećati štednju u bankama za 13 milijardi kuna? Čak i kad se isključi jačanje eura, valute u kojoj građani najčešće štede, ostaje pitanje otkuda građanima novac i kako je moguće da štednja i dalje raste?

- U Hrvatskoj se, kao i u drugim zemljama pogođenim krizom, događa rast štednje iz predostrožnosti. Sada štedi i srednji sloj, koji je ranije trošio. Ljudi štede zbog straha od toga što im nosi budućnosti, kao i zbog najava uvođenja novih poreza - ističe Lovrinčević.

- Ljudi se boje budućnosti, strahuju od visoke nezaposlenosti i mogućnosti gubitka posla, pa štede za crne dane. Ranije su štedjeli bogatiji, ali sada štede i siromašniji jer shvaćaju da im država neće moći pomoći - kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Crni dani

- Kad je teška situacija, ljudi pokušavaju što više uštedjeti za crne dane - ocjenjuje Josip Tica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Dio odgovora na rast štednje leži u sivoj ekonomiji.

Iako je fiskalizacija srezala sivu zonu dio ljudi i dalje radi na crno i dio ili cijeli dohodak prima na ruke, mimo tekućeg ili žiro računa. I taj novac potom završava kao štednja na računima u bankama.

Drugo, činjenica da se smanjuje ukupna masa plaća ne znači da svima pada plaća. Upravo suprotno, upozorava Tica, osobni dohodak nije jednako pao svim skupinama već je nekim i porastao. To, kaže, znači da je kriza u Hrvatskoj pojačala socijalne razlike. Štednja u Hrvatskoj i dalje je pretežno usmjerena na banke. To potvrđuju i podaci HNB-a, prema kojima se veći dio financijske imovine Hrvata i dalje pojavljuje u obliku depozita kod banaka i stambenih štedionica. S druge strane, i dalje razmjerno mali dio dolazi u vidu dionica, osiguranja ili drugih uloga.

Tržište dionica

U osnovi, ističe Lovrinčević, radi se o situaciji koja je slična u svim zemljama na području nekadašnje Austro-Ugarske, u čijim financijskim krvotocima dominiraju banke. No, dok je nekad popularno dioničko tržište u Hrvatskoj tijekom krize doživjelo krah, osiguranja imaju trend rasta. U budućnosti, zaključuje Lovrinčević, može se očekivati okretanje stanovništva upravo tržištu dionica i osiguranja.