GOTOVO JE SA ŽIVOTOM NA KREDIT

'Trošila sam bez mjere, spasilo me rezanje kartica'

Hrvatima nisu trebali političari da bi shvatili da je gotovo s lagodnim životom na dug: čim je kriza krenula iz SAD-a, počeli smo štedjeti
 Ronald Goršić/CROPIX

ZAGREB - Tek sada, kada sam došla u situaciju da bih mogla ostati bez posla, shvatila sam koliko je bilo opasno živjeti s puno “plastike” u džepu i kako je dobro da sam u jednom trenutku odlučila to prekinuti - iznosi svoje iskustvo Marijana Matković, novinarka Vjesnika, lista kojem za koji dan prijeti gašenje.

I Marijana je, kao i stotine tisuća Hrvata, u razdoblju gospodarskog rasta nabavila gotovo sve kartice koje su se mogle naći na hrvatskom tržištu. Trošila je, priznaje to , nekontrolirano i preko svake mjere, pa su joj ukupni mjesečni računi znali dosezati i do 20.000 kuna. Samo članarine, naknade, kamate i drugi slični izdaci godišnje su joj znali olakšati džep i za četiri tisuće kuna.

Ostala joj jedna kartica

No, u jednom je trenutku odlučila izaći iz tog začaranog kruga, pa je prerezala sve revolving i potrošačke kartice, koje je godinama skupljala, osim jedne. Ne želi, međutim, reći koju je karticu zadržala jer bi se to, ističe, moglo shvatiti kao reklama. Danas na nju mjesečno potroši u prosjeku oko dvije tisuće kuna, ili deset puta manje nego što je još donedavno znala potrošiti na sve kartice koje imala zajedno.

- Kad je počela kriza i nakon što su nam smanjili plaće za 10 posto, shvatila sam da moram poraditi na smanjenju potrošnje. Tada sam osvjestila činjenicu da kartice pružaju lažnu sigurnost. Sjela sam za stol, izračunala koliko zapravo dugujem po karticama, napravila plan otplate i jedne večeri ritualno prerezala sve kartice, osim jedne - ističe Marijana.

Samo s jednom karticom, poručuje naša sugovornica, puno je lakše kontorlirati troškove. S desetak kartica u džepu to je bila čista iluzija jer potrošnji nikad nije bilo kraja.

- Sada sam u puno boljoj situaciji jer imam nadzor nad troškovima i mogu točno odrediti limit do kojeg u potrošnji mogu ići. Čak i kad nekad nešto uzmem na rate, sada mi je to puno lakše nadzirati - zaključuje Marijana.

Recimo građanima istinu

Da je odzvonilo životu na kredit najavio je i predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek. On je nedavno, na sastanku s čelnicima 27 zemalja Europske unije uputio dramatičan apel: Moramo svojim građanima reći istinu: gotovo je sa životom na kreditnu karticu. Objasnite svojim građanima da će ubuduće morati raditi više, a trošiti manje kako im ne bi i unuci ispaštali zbog njihove rastrošnosti.

Hrvatima nisu trebali političari da bi shvatili da je gotovo s lagodnim životom na dug: prije godinu i pol dana, čim su počele stizati vijesti iz Amerike o propasti tamošnjih banaka, počeli su štedjeti. Osobna potrošnja od tada neprekidno pada.

Dugujemo 117 milijardi kuna

Svaki Hrvat bankama je prosječno dužan više od 26.000 kuna. Kriza je ipak učinila svoje pa Hrvati manje nego ikada kupuju automobile na kredit, rast stambenih kredita najmanji je u posljednjih deset godina, a manje je čak i kredita po kreditnim karticama i minusa po tekućem računu. Prema procjenama stručnjaka, oprez i strah od novog zaduživanja obilježit će i ovu godinu.

Kriza je prvi put prošle godine usporila novo zaduživanje pa su Hrvati 2009. zaključili s dugom bankama od 117,8 milijardi kuna.

Samo godinu dana prije, dakle krajem 2008., bankama smo dugovali 122,7 milijardi kuna ili dvostruko više nego pet godina ranije. Prije deset godina svaki je Hrvat pak bankama bio dužan manje od 5000 kuna. Samo u dvije godine, od 2000. do 2002., dug bankama je udvostručen; skočio je 21 milijarde kuna na 41. Kako su banke olakšavale uvjete za davanje kredita a kamate padale, trošili smo sve više i više: godišnje smo se zaduživali s novih 10 do 13 milijardi kuna.

Vrhunac potrošačkog ludila dosegli smo 2006. i 2007., kad su krediti rasli godišnje za 17 milijardi. Trošili smo više jer su se kamate postupno smanjivale, da bi 2007. kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj pale i ispod onih u Austriji. U samo tri godine, od 2005. do 2008., udvostručio se broj građana koji su živjeli u stanovima kupljenim na kredit.

Otkazi i kresanje plaća

Godinama su Hrvati svoj životni standard gradili na kreditnom zaduživanju, često i preko svojih financijskih mogućnosti. Opametila ih je tek kriza, otkazi i smanjenje plaća pa je racionalna potrošnja tek sada postala glavni obrazac ponašanja na svim razinama.

Rast stambenih kredita lani je usporen i dosegnuo je 52,4 milijarde kuna. Smanjeni su i ostali krediti: hipotekarni, za kupnju automobila, po kreditnim karticama i ostali potrošački krediti, a to će se nastaviti i u ovoj godini.

Koliko su se Hrvati zadužili kod banaka

2000. - 21,570.712 kuna

2001. - 28,464.847 kuna

2002. - 41,111.310 kuna

2003. - 52,587.286 kuna

2004. - 62,652.374 kuna

2005. - 75,713.325 kuna

2006. - 92,698.159 kuna

2007. - 109,546.391 kuna

2008. - 122,734.640 kuna

2009. -117,889.129 kuna

*u tisućama kuna

*izvor: Hrvatska narodna banka, ukupno stanje sa 31. prosinca svake godine

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 04:59