SUKOB U SDP-u SE ZAOŠTRIO, HOĆE LI NAKON MARASOVE POBJEDE BERNARDIĆEVA OPORBA KRENUTI U AKCIJU? Ovo su dva najizglednija kandidata za novog šefa

Gordan Maras novi je predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a. U drugom krugu unutarstranačkih izbora jučer je s nešto manje od sto glasova premoći pobijedio javnosti nepoznatog Denisa Hrestaka, favorita predsjednika stranke Davora Bernardića.

Prema neslužbenim rezultatima, Maras je osvojio 843 glasa, a Hrestak 752. Iako je u drugi krug ušao sa 185 glasova manje od Hrestaka, Maras je jučer očito uspio dobiti i glasove onih koji su u prvom krugu dali glas Aleksandri Kolarić i Alenu Čičku, a koji su željeli spriječiti izbor Bernardićevog kandidata na čelo zagrebačkog SDP-a.

Promjene

I prije proglašenja službenih rezultata, Maras je najavio promjene u politici zagrebačkog SDP-a: “Nažalost, klijentelizam i oportunizam uzeli su maha u SDP-u, i to želim mijenjati, želim se vratiti građanima i rješavati njihove probleme”. Iako je najavio promjene, Marasu to, prema svemu sudeći, neće biti jednostavan posao jer su u ostalim tijelima zagrebačke organizacije SDP-a Bernardićevi ljudi: sva četiri potpredsjednika, 13 od 14 članova predsjedništva i 49 od 55 članova Gradskog odbora.

Jučer su održani i izbori za vodstva četiriju županijskih organizacija SDP-a: Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Sisačko-moslavačke i Dubrovačko-neretvanske. Do zatvaranja ovog izdanja Jutarnjeg lista uspjeli smo doznati neslužbene rezultate dviju od njih. U Dubrovačko-neretvanskoj organizaciji pobijedio je, kako doznajemo, Bernardićev kandidat Krešimir Kuran, a u Koprivničko-križevačkoj Mladen Kešer, koji ne pripada Bernardićevoj struji.

U subotu održani su izbori za vodstva šest županijskih organizacija SDP-a. U Brodsko-posavskoj pobijedila je Marina Opačak, u Ličko-senjskoj Tomislav Zrinski, a u Primorsko-goranskoj županijskoj organizaciji jedini kandidat Zlatko Komadina - sve troje pripadnici Bernardićeve struje.

Međutim, u dvije županijske stranačke organizacije u subotu su pobijedili kandidati koje svrstavaju u Bernardićevu oporbu: u Osječko-baranjskoj Domagoj Hajduković, u Šibensko-kninskoj Joško Šupe. Za predsjednika Istarske županijske organizacije izabran je gradonačelnik Umaga Vili Bassanese, kojeg smatraju pragmatičnim “slobodnim strijelcem”. Na izborima za predsjednika riječke organizacije pobijedio je Marko Filipović, kojeg smatraju nekom vrstom kompromisa između Obersnelove i Komadinine unutarstranačke struje.

Od početka lipnja do danas izbori su održani u 13 županijskih organizacija SDP-a, u preostalih šest trebali se održati do kraja mjeseca, a izbori u SDP-ovoj županijskoj organizaciji Požeško-slavonskoj su otkazani. Od 13 županijskih stranačkih organizacija u kojima su održani, odnos snaga je podijeljen - oko polovice izabranih čelnika županijskih organizacija pristaše su Bernardićeve struje, a polovica pripada unutarstranačkoj oporbi.

Kreće smjena?

Unutarstranački izbori dodatno su zaoštrili sukobe Bernardićevih pristaša i oponenata. Kao ni jedni prije njih, ovi izbori protječu pod sjenom sumnji u manipulacije popisom stranačkog članstva. S popisa članova koji imaju pravo glasa izbrisani su mnogi koji su dugovali članarine, no postoje sumnje da je to brisanje bilo selektivno diktirano iz središnjice u Zagrebu.

Najžešći sukob izbio je u Požeško-slavonskoj stranačkoj organizaciji. Njezin predsjednik Ronko i desetak viđenijih članova u svibnju su napustili SDP.

Zatim je kandidatkinja za predsjednicu te organizacije Tamara Puač prijavila DORH-u Davora Bernadića, tvrdeći da je krivotvorio stranačke dokumente kako bi na čelo županijske organizacije doveo svog favorita. Predsjedništvo SDP-a je krajem svibnja na Bernardićev zahtjev Puač izbacilo iz stranke, a izbore otkazalo. U SDP-u se sve češće može čuti kako će nakon svršetka izbora Bernardićeva sve brojnija unutarnja oporba krenuti u akciju njegova uklanjanja s čela stranke, bilo tako da ga prisile da se sam povuče, bilo tako da iniciraju njegovu izvanrednu smjenu.

Predsjedništvo SDP-a prema Statutu ima pravo inicirati smjenu predsjednika stranke. U predsjedništvu, prevagu, kako doznajemo, ima Bernardićeva oporba, ali u Glavnom odboru, koji bi njegovu smjenu trebao potvrditi, Bernadić i dalje ima većinu.

Osim pitanja kako Bernardića natjerati na uzmak, njegova unutarstranačka oporba, tvrde naši sugovornici iz te stranke, mora naći odgovor i na još jedno važno pitanje - tko bi bio kandidat za novog lidera SDP-a. Slažu se da to mora biti jedan, a ne više kandidata, kako pokušaj Bernardićeve smjene ne bi izazvao nove podjele. Kao dva najizglednija kandidata spominju se zastupnici Siniša Hajdaš Dončić i Peđa Grbin.