Hrvatska će ponovno pokušati pitanje štednje u Ljubljanskoj banci uputiti Banci za međunarodna poravnanja (BiS) u Baselu. Kako je potvrdila glasnogovornica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Danijela Barišić, Hrvatska je Sloveniji uputila pismo kojim predlaže da u Basel pošalju molbu da BiS preuzme posredovanje u pregovorima . Za razliku od 2010., kada je takvo pismo BiS-u uputio tadašnji ministar financija Ivan Šuker, ovaj put hrvatska diplomacija predlaže da dvije države to učine zajedno, kaže Barišić.
Što bi se time dobilo i kakva će biti reakcija Slovenije, jučer nije bilo jasno. Šuker je u listopadu 2010. BiS-u pisao o “spremnosti Republike Hrvatske za nastavak pregovora u skladu s člankom 7. aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije”, no u Zagrebu i Ljubljani različito interpretiraju što je baselska banka odgovorila. Hrvatski diplomati tvrde da se banka proglasila nenadležnom jer smatra da “njezin doprinos bilo kakvoj novoj rundi pregovora neće donijeti dodanu vrijednost”, dok se Slovenija poziva na to da banka piše kako “organizacija dvomjesečnih sastanaka u Baselu nudi praktičnu mogućnost da guverneri država sljednica (Jugoslavije) rasprave o tim pitanjima među sobom na neformalnoj razini u BiS-u”, i da je Hrvatska zapravo odustala od rješavanja problema u BiS-u.
Ipak, slovenska diplomacija tvrdi da su joj najveći problem to što je hrvatska vlada istovremeno potvrdila ovlasti Zagrebačkoj i Privrednoj banci da Ljubljansku banku tuže “za račun države” zbog prenesene štednje - one koju su hrvatske banke isplatile štedišama - dok istovremeno o tom pitanju pregovaraju financijski stručnjaci dviju zemalja. Bivši viceguverner Hrvatske narodne banke Zdenko Rogić i bivši guverner Slovenske narodne banke France Arhar sutra se nalaze na svom trećem sastanku na Bledu - a s obje strane granice očekuju se značajni pomaci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....