KRAH JADRANSKE BANKE

PRVI PUT NAKON 15 GODINA DRŽAVA SPAŠAVA BANKU 'Znatno je jeftinije sanirati nego isplatiti osiguranu štednju'

 Darko Tomas / CROPIX

Jadranska banka iz Šibenika, nakon višegodišnje borbe s gubicima i manjkom kapitala, ulazi u postupak sanacije koji će voditi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), što znači da je dobila sanacijsku upravu i nastavlja s redovnim poslovanjem.

‘Poseban slučaj’

- Otvaranjem sanacije ne dolazi do nikakvih drugih promjena, osim upravljačkih, te Jadranska banka nastavlja sa svojim redovnim poslovanjem - objašnjava DAB koji navodi da banka, unatoč neispunjavanju regulatornih zahtjeva, “ima jako dobru i stabilnu razinu likvidnosti”.

Za razliku od Centar, Credo i Nava banke, tri male banke koje su proteklih godina završile u stečaju, Jadranska banka dobila je još jednu šansu za opstanak na tržištu, a DAB nakon 15 godina sanira jednu banku. U čemu je to posebnost Jadranske banke?

Svoj prijedlog o otvaranju postupka sanacije Hrvatska narodna banka temelji na “nespornoj” tvrdnji da je to u javnom interesu, i to prema dva osnovna cilja. U prvom redu, to je osiguravanje dostupnosti kreditiranja i platnih usluga u Šibensko-kninskoj županiji te zaštita javnih sredstava.

Kada je riječ o drugom razlogu, važno je pitanje koliko će stajati postupak sanacije, a koliki bi bio trošak stečaja. Prema procjeni HNB-a, kumulativni gubitak banke iznosi 322,1 milijun kuna, dok joj je imovina 25,3 milijuna kuna manja od ukupnih obveza. Utvrđeni kumulativni gubitak je “viši i od iznosa redovnog osnovnog kapitala banke, kao i od iznosa podređenog instrumenta uključenog u dopunski kapital”.

Nova analiza

- Riječ je o privremenoj procjeni HNB-a, a sada će, prema Zakonu o sanaciji, DAB provesti tzv. naknadnnu neovisnu procjenu imovine i obveza. Teret kumuliranih gubitaka prvo će snositi postojeći dioničari, smanjenjem temeljnog kapitala, a zatim, ako bude potrebno, i iz ostalih dodatnih i dopunskih instrumenata kapitala. Ako ni to ne bude dovoljno, sanacijom će se osigurati pokriće preostalih nepokrivenih gubitaka te uplata novog potrebnog kapitala - objašnjava Marija Hrabac, direktorica DAB-a. Naglašava da se sanacija neće provoditi na teret poreznih obveznika, nego će se sve financirati iz Sanacijskog fonda i Fonda osiguranja depozita u koji novac uplaćuju banke. Iako DAB u ovom trenutku ne želi prognozirati trošak sanacije, procjenjuje se da će za to trebati barem oko 100 milijuna kuna. Nakon toga slijedi proces dokapitalizacije banke kojoj je trenutačna adekvatnost kapitala -1,4 posto, a trebala bi iznositi oko 15 posto. Procjene govore da će novi vlasnik morati osigurati oko 200 milijuna kuna.

S druge strane, da je HNB predložio stečaj umjesto sanacije, DAB bi morao isplatiti osiguranu štednju njezinim klijentima. Prema dostupnim informacijama, osigurani depoziti banke iznose 1,7 milijardi kuna. U tom smislu, za DAB je očito znatno manji trošak sanirati banku, nego isplatiti osiguranu štednju. No, ostaje pitanje tko će biti zainteresirani dioničari spremni za ulaganje u kapital nakon što banka u postupku sanaciju stane na noge.

Sanacijska uprava

U sanacijsku upravu DAB je imenovao Ivana Tomljenovića za predsjednika, članica je Ksenija Šrajer, a pomoćnik Hrvoje Marić. Oni će u idućih 12 mjeseci “poduzimati sve potrebne mjere za ostvarivanje ciljeva sanacije”, odnosno provoditi odluke DAB-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 17:31