UPITNIK ZA ELITU

OVO SU ODGOVORI NA 16 PITANJA KOJE SU POSLODAVCI POSTAVILI SDP-u i HDZ-u: Kako nas politička elita misli izvući iz krize

Hrvatska udruga poslodavaca postavila je strankama pitanja koja smatra ključnima za opstanak države. I traži jasne odgovore s rokovima njihova ispunjenja
 CROPIX

Uoči parlamentarnih izbora, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) postavila je političkim strankama u zemlji 16 ključnih pitanja te najavila da će ocjenjivati njihove odgovore i stranačke programe.

Članstvu i javnosti, poručili su jučer iz HUP-a, neće sugerirati kome da na izborima daju glas, već će nastojati zadržati ekvidistancu prema svim strankama. Ipak, jasno će se očitovati o tome što hrvatska politička elita nudi javnosti, posebno poslovnoj.

- Od stranaka koje izlaze na izbore želimo čuti jasne odgovore na pitanja kako će pokrenuti hrvatsko gospodarstvo i kako će život hrvatskih građana učiniti kvalitetnijim. Predizborni programi koji će se temeljiti na navođenju općeprihvatljivih ciljeva, kao što su povećanje zaposlenosti ili smanjivanje opterećenja gospodarstva, ali bez navođenja jasnih rokova i alata, nisu dovoljni - poručila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

- Sastavili smo listu sa 16 ključnih pitanja, na koja tražimo konkretne odgovore - istakao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.

HUP je i dosad uoči izbora analizirao programe stranaka, no ovoga je puta, čini se, odlučio otići i korak dalje. Nezadovoljni gospodarskim stanjem u zemlji, izostankom reformi i poslovnom klimom, poslodavci su odlučili strankama baciti rukavicu u lice i pod lupu staviti kako njihova obećanja, tako i ponašanje. Stoga od njih traže jasne odgovore na pitanja.

U vodećim hrvatskim strankama jučer nisu bili voljni komentirati 16 pitanja HUP-a. Jutarnji list vam stoga donosi dosadašnje stavove vodećih stranaka oko pitanja na koja HUP od njih traži odgovore.

16 HUP-ovih izbornih pitanja hrvatskoj političkoj eliti:

1. Kako ćete se obvezati na poštivanje fiskalnog pravila i kako ćete provesti fiskalnu konoslidaciju?

U HUP-u smatraju da je fiskalna konoslidacija nužna kako bi se proračunski manjak i javni dug počeli smanjivati, a gospodarstvo rasteretilo.

KUKURIKU: U SDP-u ističu da rade na fiskalnoj konoslidaciji.

HDZ: Inzistiraju na jačim naporima u tom pravcu.

2. Kada i kako ćete promijeniti teritorijalni ustroj zemlje?

Hrvatska, po mišljenju poslodavaca, ima prevelik broj jedinica lokalne samouprave. U HUP-u upozoravaju da je takav teritorijalni ustroj i velika prepreka ulaganjima, koja uglavnom “zapinju” upravo na lokalnoj razini. Vodeće hrvatske stranke dosad nisu htjele mijenjati skup teritorijalni ustroj, u kojem, prema općoj ocjeni, vide jedno od glavnih područja za “uhljebljivanje” vlastitih kadrova.

KUKURIKU: Još uoči prošlih izbora govorili su kako nije problem broj županija gradova i općina nego njihove nadležnosti. Međutim, u protekle tri i pol godine na tom planu nisu ništa napravili.

HDZ: Iz stranke dolaze najave da u županije, osvoje li vlast, ne namjeravaju dirati, što znači da su određene promjene moguće eventualno na razini općina i gradova.

3. Kako i kada ćete provesti reformu javne uprave?

Procese u javnoj upravi HUP ocjenjuje kao “nedefinirane, netransparentne i nepredvidljive”, a cijeli sustav prebirkoratiziranim. Ističu da je potrebno odrediti kriterije napredovanja i nagrađivanja u javnoj upravi, te digitalizirati njen rad.

KUKURIKU: Ministarstvo uprave napravilo je strategiju razvoja javne uprave prema kojem otpuštanja smatraju neizvedivima prije 2020. godine.

HDZ: S prijedlogom reforme javne uprave lani je izašla Martina Dalić, no njen prijedlog u Saboru nije bio prihvaćen. Predsjednik HDZ-a je najavio da će, nakon osvajanja vlasti, njegova Vlada raditi na reformi javne uprave i smanjenju broja općina.

4. Hoćete li u prvoj godini mandata otkloniti najveće administrativne i investicijske barijere?

U HUP-u ocjenjuju da se radi o poslu za koji nema ozbiljnih političkih prepreka i koji se može razmjerno brzo odraditi. Posebno ih zanima javna nabava, kroz koju se godišnje “okrene” oko 40 milijardi kuna ili 12 posto hrvatskoga BDP-a, a za koju kažu da je se doživljava kao sustav “iznimno sklon korupciji”.

KUKURIKU: Tvrde da neprestano rade na uklanjanju barijera iako priznaju da one i dalje postoje.

HDZ: Smatraju kako ova Vlada nije u stanju stvoriti administrativno ozračje za privlačenje investitora.

5. Kada i kako ćete smanjiti porezna i neporezna opterećenja poslovnog sektora?

U HUP-u upozoravaju da porezni i neporezni nameti bitno umanjuju konkurentnost hrvatskih poduzetnika, kao i da još nije uspostavljen točan i ažuran registar neporeznih davanja. Poslodavci traže točan i ažuran popis parafiskalnih nameta u zemlji, procjenu njiihove svrhe i uklanjanje dijela tih nameta.

KUKURIKU: S ozbiljnim poreznim rasterećenjima krenuli su tek u posljednjoj godini mandata, a ukinuli su i dio parafiskalnih nameta.

HDZ: Predsjednik HDZ-a je ustvrdio i kako će njegova Vlada raditi na smanjenju poreznog opterećenja građana i gospodarstva.

6. Kako i kada ćete reformirati pravosuđe i unaprijediti kvalitetu propisa?

Ocjena je HUP-a da je hrvatsko pravosuđe presporo i neučinkovito, postupci dugi i nepredvidivi, a građani i poduzetnici, zbog nepregledne šume loše napisanih propisa, često ni sami ne znaju jesu li u prekršaju. Zakoni se donose kao na tekućoj vrpci, a da se zapravo ne zna kakvi će biti njihovi učinci. Sve je to gospodarstvenicima, posebno malim i srednjim, jako teško pratiti, pa poslodavci zagovaraju novi zahvat “hitroreza”.

KUKURIKU: Ministar Orsat Miljenić provodi reformu kojom se ukidaju 44 općinska te 40 prekršajnih sudova, a to bi trebalo dovesti do ubrzanja sudskih postupaka.

HDZ: Dosad se nisu precizno izjašnjavali o svom planu reforme pravosuđa.

7. Kada i kako ćete povećati efikasnost državnih poduzeća i korištenje državne imovine?

Država je i dalje najvažniji poslodavac u Hrvatskoj, a njen značaj u gospodarskom životu vidi se i po tome što ima vlasničke udjele u oko 1400 poduzeća. Javna poduzeća, smatraju poslodavci, treba depolitizirati, a njihove uprave profesionalizirati. Zato predlažu međunarodne javne natječaje za menadžere u javnim poduzećima, kao i ubrzanje privatizacije.

KUKURIKU: Odbijaju tvrdnje da javna poduzeća koriste za “zbrinjavanje” svojih kadrova i tvrde da je u njihovu poslovanju napravljen iskorak, iako je najavljeni investicijski ciklus izostao.

HDZ: Upozoravaju na stanja u javnim poduzećima slično kao i HUP.

8. Kako vidite ulogu privatnog sektora u pružanju javnih usluga?

U HUP-u ističu da i skandinavske države, kojima se ne može osporiti socijalna osjetljivost, pribjegavaju outsourcingu. Poslodavci zagovaraju privatizaciju pomoćnih i pratećih aktivnosti u zdravstvu i obrazovanju jer će to, tvrde, povećati efikasnost sustava, a korisnicima pružiti bolju uslugu.

KUKURIKU: Krenuli su u outsourcing, ali su od toga, pod pritiskom sindikata i najavljenog referenduma, na kraju odustali.

HDZ: Žestoko su kritizirali Vladine najave outsourcinga.

9. Kada i kako ćete provesti reformu tržišta rada u cilju povećanja zaposlenosti, posebno mladih?

U HUP-u nisu zadovoljni dosadašnjim izmjenama radnoga zakonodavstva, te ističu da one nisu dovele ni do rasta broja zaposlenih, ni do smanjenja broja nezaposlenih.

KUKURIKU: SDP se ranije protivio izmjenama ZOR-a, no nakon što je došao na vlast, izmijenio je ZOR.

HDZ: Dok je bio na vlasti, HDZ je krenuo u reformu radnoga zakonodavstva, no od toga je odustao kada se suočio s prijetnjom referenduma.

10. Kako ćete nadograditi kurikulum, odnosno uspostaviti kvalitetniji sustav obrazovanja i strukovnog obrazovanja u cilju povećanja zapošljivosti?

Hrvatski obrazovni sustav zastario je i neosjetljiv je na potrebe tržišta rada, ocjenjuju u HUP-u. Istodobno, sve se više školovanih iseljava iz Hrvatske, pa tvrtkama postaje teško doći do određenih profila zaposlenika. U HUP-u žele korjenitu reformu obrazovnog sustava.

KUKURIKU: Vlada upravo radi na velikoj reformi školstva na kojoj će raditi 300 učitelja.

HDZ: Načelno su podržali reformu školstva.

11. Kako i kada ćete unaprijediti postojeći zdravstveni i mirovinski sustav?

Poslodavci upozoravaju da se zdravstveni i mirovinski sustav suočavaju s velikim nedostatkom prihoda i starenja stanovništva, ali i lošeg upravljanja njima. Predlažu penalizaciju prijevremenog odlaska u mirovinu, kao i povećanje ulaganja u 2. i 3. mirovinski stup. U segmentu zdravstva predlažu da se definira standard zaštite koji financira država, uz konkurenciju privatnog i javnog zdravstva.

KUKURIKU: Kada je riječ o zdravstvenom sustavu, u Vladi planiraju implementaciju masterplana bolnica, ali većina ušteda će se tek vidjeti u 2016. U Vladi su najavljivali da će napraviti reviziju mirovina s beneficiranim radnim stažom.

HDZ: Ekonomski strateg HDZ-ove koalicije Josip Budimir početkom godine je najavio da će u slučaju pobjede smanjiti troškove u mirovinskom sustavu, a HDZ je kasnije demantirao da će biri rezanja mirovina.

12. Kako ćete rješavati problem starenja stanovništva i mogućeg nedostatka radne snage?

Hrvatska se, ocjenjuju u HUP-u, suočava s teškom demografskom krizom: u sljedećih 15 godina mogli bismo izgubiti više od 150.000 stanovnika. U HUP-u od stranaka traže da se jasno postave prema imigracijskoj politici.

KUKURIKU: Iz koalicije se najčešće čulo kako nije istina da mladi u velikom broju napuštaju državu.

HDZ: Predsjednik stranke Tomislav Karamarko najavio je uvođenje populacijske politike “koja će biti ulaganje, a ne trošak”.

13. Kako i kada ćete osigurati energetsku dostupnost, sigurnost i ekološku održivost?

Poslodavci ukazuju da hrvatska industrija plaća energiju po vrlo visokim cijenama u odnosu na dostignuti stupanj razvoja. Razlog vide u tehnološkoj zastarjelosti energetskih kapaciteta u nas. Izlaz, po njima, leži u pažljivom planiranju novih kapaciteta i jedinstvenom tržištu EU. KUKURIKU: Ministar okoliša Mihael Zmajlović najavio je niz projekata financiranih iz EU fondova koji će osigurati ekološku održivost. Projekt eksploatacije nafte u Jadranu ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavljuje kao rješenje za energetsku neovisnost.

HDZ: Dosad se nisu precizno izjašnjavali o energetskoj dostupnosti, sigurnosti i ekološkoj održivosti, osim što su doveli u pitanje sigurnost projekta eksploatacije nafte.

14. Kako ćete poticati znanost i inovacije u funkciji njihovih gospodarskih primjena?

Po ulaganjima u istraživanje i razvoj Hrvatska se nalazi na samom dnu europske ljestvice. U HUP-u zagovaraju preobrazbu gospodarstva u sustav koji se temelji na inovacijama, a od političkih elita traže odgovore kako to misle ostvariti.

KUKURIKU: -

HDZ: -

15. Kako ćete povećati kulturu dijaloga, afirmirati izvrsnost i poticati poduzetništvo?

Poslodavci ocjenjuju da u Hrvatskoj ne postoji osobita tradicija dijaloga i kompromisa, već da u javnim nastupima dominiraju sukobi. Nezadovoljni su i medijima. Posebno naglašavaju potrebu za jačanjem kulture dijaloga i javnih diskusija.

KUKURIKU: -

HDZ: -

16. Kako ćete povećati korist od članstva zemlje u NATO-u i povećati iskoristivost EU fondova?

Hrvatska, po ocjeni HUP-a, dosad nije iskoristila prednosti koje joj pruža članstvo u NATO-u i EU. Dojam je, ističu, da je nastupio integracijski zamor, što se vidi i po nestanku cilja uvođenja eura s liste političkih prioriteta. Od države traže aktivniji odnos prema NATO-u, što otvara vrata i hrvatskim tvrtkama, kao i jačanje gospodarske diplomacije. Traže bolje korištenju fondova EU.

KUKURIKU: Tvrde kako je Hrvatska dobro iskoristila novac iz fondova EU.

HDZ: Kritiziraju Vladu zbog slabog korištenja novca iz EU fondova. Tvrde da će postaviti stručne ljude koji će znati iskoristiti taj novac i povećati broj projekata koji se njime financiraju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:01