ZAGREB - Ni tri mjeseca nakon što je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi stupio na snagu, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila uredbu o njegovoj izmjeni.
Po novom, predstečajne nagodbe pokretale bi se i ako nije priložena sva dokumentacija. Upravo se to, istakao je ministar financija Slavko Linić, dosad pokazalo kao jedan od većih problema. Prema Vladinim podacima, među dokumentima koje tvrtke moraju priložiti najčešće nedostaju revizorska izvješća, budući da je za njihovu izradu potrebno dulje vrijeme. Isto tako, Vladin je prijedlog da ako se subjekt vrati u život, onda vjerovnik nema pravo potraživanja ako nije aktivno sudjelovao u predstečajnoj nagodbi.
Linićevi podaci pokazuju da je od stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zaprimljeno samo 244 zahjteva za predstečajnu nagodbu. U Vladi su ih očekivali 20.000. U te 244 tvrtke zaposleno je 7.200 ljudi, a njihova dugovanja dosežu oko osam milijardi kuna.
Unatoč tome, Linić i dalje vjeruje da će u četiri mjeseca biti u stanju riješiti probleme nelikvidnosti u privatnom sektoru. Taj je zakon, kaže, i namijenjen upravo tome, a spremnost za pomoć pokazale su i banke.
Otvoreno 176 predmeta zbog sumnji na pranje novca i financiranje terorizma
Ured u Ministarstvu financija otvorio je 176 predmeta zbog sumnji na pranje novca i financiranja terorizma, izvijestio je danas Linić predstavljajući deveto izvješće o napretku uprovedbi Akcijskog plana za borbu protiv pranja novca i financiranaj terorizma.
Od toga, 84 predmeta otovrili su djelatnici Ministarstva financija na temelju vlastitih podataka, u 61 slučaju radi se o reakciji na zahtjev MUP-a, DORH-a i Uskoka, dok je 31 predmet posljedica zahtjeva stranih vlasti. U 62 predmeta slučajevi su otišli u daljnju proceduru. Podigbuto je pet optužnica, a doneseno osam presuda, izvijestio je Linić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....