Nacionalni plan: Dvije milijarde kuna potrošit će se za gradnju Trga pravde?

U nacionalnom planu za oporavak i otpornost (NPOO), preko kojeg je Hrvatskoj iz EU dostupno oko 45 milijardi kuna za oporavak od koronakrize, izdvojilo bi se 3.130,287.000 kuna za poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava. Prema radnoj verziji plana koji je u posjedu Jutarnjeg, a bio je aktualan krajem veljače, od navedenih 3,13 milijardi kuna namijenjenih reformi pravosuđa dvije trećine, odnosno nešto više od 2 milijarde kuna, potrošilo bi se na projekt Trga pravde u Zagrebu.

Stari projekt

Riječ je o starom projektu koji je sva pravosudna tijela u Zagrebu zamislio na jednome mjestu, na prostoru nekadašnje vojarne koji omeđuju Ilica i Selska cesta. Tu bi se izgradili svi sudovi, podzemne garaže, a projekt bi imao i više drugih, popratnih sadržaja.

Preostala milijarda rasporedila bi se tako da za jačanje IT infrastrukture u pravosuđu ide 240 milijuna kuna, za unapređenje sustava katastra i zemljišnih knjiga 116 milijuna kuna, za implementaciju e-ovršnog sustava u pravosudni sektor 30 milijuna kuna, za implementaciju sustava digitalne e-arhive u pravosudni sektor 300 milijuna kuna, za unapređenje stečajnog okvira 20 milijuna kuna te za provedbu Smjernica za projektiranje u skladu s funkcionalnom reorganizacijom mreže sudova 245 milijuna kuna.

Gradnja objekata na budućem Trgu pravde u Zagrebu već je
započela

Željko Puhovski/Cropix

Komercijalne garaže

Odvjetnik Alen Čičak kaže da to nije reforma pravosuđa i podsjeća da je potkraj 2014. odnosno početkom 2015. godine zaustavljen projekt javno-privatnog partnerstva za Trg pravde jer je bio preskup, a nije bio veći od 1,6 milijardi kuna.

- Znam da je u konačnici taj projekt trebao koštati više od 4,5 milijardi kuna, a da su tada Francuzi svoj Trg pravde u Parizu platili pola milijarde eura - kaže Čičak. Reforma bi, nastavlja, bila da se 2 milijarde daju za zemljišne knjige i katastar, a ne za projekt u kojem će se, među ostalim, graditi podzemne garaže u komercijalne svrhe.

U Ministarstvu pravosuđa, pak, neslužbeno se može doznati da će naglasak reforme biti na digitalizaciji, e-spisu, e-komunikaciji, zemljišnim knjigama. Sredstvima iz Fonda za oporavak i otpornost dovršio bi se projekt usklađivanja gruntovnica i katastra. U pravosuđu bi se bitno pojačao i institut rasprave na daljinu, čime se, ističu u Ministarstvu pravosuđa i uprave, postiže otpornost na eventualne buduće situacije kao što je pandemija covida-19.

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja smatra da bi pravo ulaganje bilo u DORH. - Kapaciteti DORH-a, infrastruktura i ljudstvo su nedostatni. U to bi trebalo više ulagati, a ne u zgrade. Ne mogu se složiti s takvim planom reforme pravosđa- kaže Grmoja i navodi da jednako treba uložiti i u sudove. Potrebno je, kaže, povećati plaće u pravosuđu.

- Ako se zaista misli krenuti u reformu, onda je to rješavanje pitanja dostave, što je ključni problem zbog kojeg postupci ne mogu započeti, a drugi se dovršiti.

Drugo bitno područje je permanentna edukacija, stalna, trajna edukacija svih u pravosudnom sustavu materijom iz područja europskog prava - kaže Damir Kontrec, sudac Vrhovnog suda i predsjednikUdruge hrvatskih sudaca. Ukazuje i na problem neujednačene sudske prakse koji bi također trebalo riješiti.

- Ne zna se kako će predmet riješiti sud u Splitu, a kako će onaj u Vukovaru ili Rijeci - nastavlja Kontrec te dodaje kako je nužna kompletna digitalizacija, posebno unapređivanje pretraživanja i objave sudske prakse.

Jutarnji list

Slab internet u sudnicama

Zbog pandemije koronavirusa sudovi su u dobroj mjeri već prešli na online ročišta, no potreban je bolji internet jer se često događa, kako kaže sudac Kontrec, da im pucaju veze, što ometa rad.

- Činjenica je da su mnoge zgrade hrvatskih sudova u katastrofalnom stanju, kao i da u brojnim državnim odvjetništvima spisi doslovno prijete da zatrpaju kolegice i kolege koji rade na njima.

Naravno da je potrebno ulagati u pravosudnu infrastrukturu, međutim, ulaganjem u pravosudnu infrastrukturu bez stvarne reforme koja će osigurati funkcioniranje pravosudnog sustava, brže rješavanje predmeta, kolanje informacija, dostavu, a pogotovo transparentnu objavu svih odluka svih sudova u strojno čitljivom obliku, i dalje ćemo imati katastrofalno pravosuđe. Doduše, u ljepšim sudnicama - kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin.