Ustavni sud je ponovo poništio odluku Državnog sudbenog vijeća (DSV-a) kojom je to tijelo po drugi put odbilo imenovati Slavicu Garac za sutkinju Vrhovnog suda. DSV odbija imenovati dugogodišnju sutkinju Županijskog suda u Zagrebu na Vrhovni sud jer nije prošla sigurnosnu provjeru, tj prema procjeni SOA-e predstavlja sigurnosni rizik.

Šestočlano vijeće Ustavnog suda kojim predsjeda Ingrid Antičević Marinović ovih je dana objavilo svoju odluku kojom nalaže DSV-u da ponovi postupak odlučivanja o tome može li sutkinja Garac biti imenovana na Vrhovni sud te da tu odluku valjano obrazloži. Ključni razlog za ukidanje je taj što je svoju zadnju odluku kojom odbija imenovati Garac na Vrhovni sud DSV donio s nedovoljna četiri glasa, a prema zakonu svoje odluke mora donijeti s najmanje šest glasova, tj natpolovičnom većinom svih članova DSV-a.

Kronologija slučaja

Problem sa sigurnosnom procjenom županijske sutkinje Slavice Garac pojavio se kad se prijavila na natječaj za Vrhovni sud i kao drugoplasirana po broju bodova ušla u najuži izbor. Međutim, prije konačne odluke o imenovanju sudaca na Vrhovni sud, DSV je obavezan zatražiti od SOA-e sigurnosnu provjeru kandidata koji su ušli u najuži izbor. (Za suce nižih sudova sigurnosna se provjera prije imenovanja ne traži osim za uskočke suce). U završnici izbora, za sutkinju Garac uslijedio je hladan tuš - na sjednici održanoj 9. veljače 2018. DSV je odbio imenovati na Vrhovni sud, uz konstataciju da prema izvješću SOA-e postoji sigurnosna prepreka za njezino imenovanje. DSV u odbijenici nije obrazložio na čemu SOA temelji procjenu o sigurnosnom riziku vezanu uz sutkinju pozivajući se na tajnost podataka. DSV je na istoj sjednici zatražio sigurnosnu provjeru za sljedećeg kandidata s rang- liste, suca Ivana Vučemila i zatim ga u 23. ožujka 2018. imenovao na Vrhovni sud umjesto sutkinje Garac.

Garac je nakon odbijenice čak devet puta od DSV-a i tri puta od SOA-e zatražila uvid u sigurnosno izvješće zbog kojeg je eliminirana, ali joj to nije omogućeno pa je u svibnju 2018. podigla ustavnu tužbu protiv odluke DSV-a.

Ustavni je sud u prosincu 2018. prihvatio njezinu ustavnu tužbu i ukinuo odluku DSV-a konstatiravši da je DSV povrijedio njezino ustavno pravo na dostupnost pod jednakim uvjetima svakog radnog mjesta, kao i ustavno načelo kontradiktornosti postupka i jednakosti oružja jer joj nije omogućio uvid u izvješće SOA-e na kojem se temeljio zaključak DSV-a o postojanju sigurnosnog rizika. Ustavni je sud utvrdio da DSV u njezinu slučaju nije donio obrazloženu odluku jer nije iznio dostatne i relevantne razloge o postojanju sigurnosnog rizika, te naložio DSV-u da ponovno odluči o njezinom slučaju.

U prvoj odluci Ustavnog suda iz prosinca 2018. čitav niz ustavnih sudaca napisao je izdvojena mišljenja, od kojih je najzanimljivije ono Lovorke Kušan, Andreja Abramovića i Gorana Selaneca. U zajedničkom izdvojenom mišljenju troje sudaca je istaknulo da u situaciji kad SOA procijeni da neki sudac predstavlja sigurnosni rizik, DSV kao tijelo koje odlučuje o imenovanju i razrješenju sudaca i njihovoj stegovnoj odgovornosti, mora stvari raščistiti do kraja. To znači, istaknulo je troje ustavnih sudaca, da DSV takvog suca mora ili ukloniti iz pravosudnog sustava ili s njegova imena skinuti sjenu sumnje.

DSV i drugi put odbija nominirati sutkinju Garac na Vrhovni sud

Nakon odluke Ustavnog suda iz prosinca 2018. DSV je omogućio sutkinji Garac uvid u izvješće SOA-e nakon čega je ona poslala DSV-u očitovanje. U njemu je navela da je SOA u svojoj procjeni u uzročno posljedičnu vezu proizvoljno dovela događaje među kojima takve veze nema i priložila DSV-u dokumentaciju kojom je nastojala osporiti tvrdnje obavještajne službe. Predložila je DSV-u da od te službe zatraži i njezinu dodatnu sigurnosnu provjeru.

Međutim na sjednici DSV-a održanoj 28. veljače 2019. na kojoj je to tijelo ponovo odlučivao o imenovanju Slavice Garac na Vrhovni sud nisu uvaženi argumenti spomenute sutkinje. DSV je ponovo odlučio da ona ne može biti sutkinja Vrhovnog suda jer postoje sigurnosne zapreke. DSV te zapreke ni ovoga puta nije obrazložio pozivajući se na tajnost podataka. Bila je to zadnja sjednica saziva DSV-a kojim je predsjedao sudac Vrhovnog suda Željko Šarić a ona je donesena sa samo četiri glasa, tri člana DSV-a su bila protiv takve odluke, sam Šarić se izuzeo iz glasanja, a troje članova DSV-a nije se pojavilo na sjednici.

Sutkinja Garac ponovo podnosi ustavnu tužbu

Sutkinja Garac protiv te je odluke DSV-a ponovno podnijela ustavnu tužbu koju je šestočlano vijeće Ustavnog suda pod predsjedanjem Ingrid Antičević Marinović 17. rujna ove godine prihvatilo. Sud je ponovo ukinuo odluku DSV-a jer je donesena nedovoljnim brojem glasova, a uz to je i dalje neobrazložena. Ustavni je sud naložio DSV-u da u roku od 60 dana ponovno odluči postoje li sigurnosne prepreke da Slavica Garac bude imenovana za sutkinju Vrhovnog suda te da odluku ma kakva ona bila, ne skriva iza razloga tajnosti nego da je primjereno obrazloži, a da tajnost može biti osigurana isključenjem javnosti iz toga dijela obrazloženja. Tako će se slučaj imenovanja sutkinje Garac na Vrhovni sud po treći put naći pred DSV-om, a to tijelo ora odlučiti unutar dva mjeseca, dakle do kraja ove godine.

U odluci šestočlanog vijeća Ustavnoga suda o slučaju Garac objavljenoj ovih dana nema objašnjenja zbog čega o ustavnoj tužbi sutkinje Garac ovaj put nisu odlučivali svi suci Ustavnoga suda kao što je bio slučaj povodom njezine prve ustavne tužbe 2018. nego šestočlano vijeće. U vijeću kojem druga ustavna tužba sutkinje Garac dodijeljeno na rješavanje, nema ni jednog od troje ustavnih sudaca koji su u prethodnoj odluci Ustavnog suda iz 2018. u izdvojenom mišljenju insistirali na tome da slučajeve sudaca za koje je SOA utvrdila da su sigurnosno rizični, DSV mora raščišćavati do kraja, tj ili ih ukloniti iz pravosuđa ili skinuti sjenu sumnje o njihovom sigurnosnom riziku.