Kako su izračunali u Udruzi Franak, primjena Zakona o potrošačkom kreditiranju koji predlaže ministar financija Slavko Linić trebala bi im donijeti manje otplate kredita za oko 20 posto. Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak, kaže da je to očekivani rezultat nekon što banke sa svakim dužnikom ugovore parametre za izračun promjenjive kamate, a na temlju početne kamate i marže.
- Pretpostavimo da je netko uzeo kredit 2007. godine. Tada je libor iznosio 2,5 posto, a kamata 4,5 posto, što znači da je marža iznosila dva posto. Ako je sada libor 0,2 posto, a marža se vraća na početak, onda će kamatna stopa biti 2,2 posto, kaže Aleksić koji kaže da je lako izračunati što to znači: ako je nekome rata kredita 10.000 kuna, uz postojeći tečaj, bit će mu sanjenja za petinu, odnosno za oko 2000 kuna.
U Udruzi su zadovoljni konačnim prijedlogom ministra Linića , ali upozoravaju da bi trebalo riješiti još neke nepreciznosit. Primjerice, Zakon kaže “uvodi se obveza definiranja parametara i fiksne marže i kod ugovora o kreditu sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona...”, ali Aleksić smatra da to ne bi smjela biti obveza, već dužniku treba dati mogućnost da bira. Jer možda mu više odgovora da odbije takvu ponudu.
Ako bi prošao ovakav prijedlog Zakona, nema dvojbe da dužnici u francima mnogo dobivaju i da bi banke bile te koje moraju platiti trošak.
Prema riječima ministra Linića, banke bi trebale ostati bez 550 milijuna kuna godišnje. To je oko 20 posto prošlogodišnje dobiti banaka koja je iznosila 2,8 milijardi kuna. Što će to za njih značiti, kao ni šire posljedice primjene Zakona, banke zasad nisu spremne komentirati. U Hrvatskoj udruzi banaka tek kažu da će “sudjelovati u javnoj raspravi o prijedloga zakona, a kada budemo detaljnije upoznati sa sadržajem Nacrta, očitovat ćemo se o svim izmjenama i dopunama”.
Kako se može doznati, ministar Linić je u posljednji trenutak ubacio “bombu” da se na početak vraćaju i marže, ne samo kamate. U Hrvatskoj narodnoj banci, koja je jesenas sama otvorila pitanje bolje zaštite potrošača, čini se da su malo zatečeni konačnim prijedlogom, ali za neko javno očitivanje ni oni još nisu spremni.
No, ono što se čini izvjesnim jest da rješavanje problema dužnika u švicarskim francima putem zakona, ili “preko koljena”, kako neki ocjenjuju, može imati ne samo značajne financijske efekte za same banke nego bi moglo rezultirati i tužbama diskriminiranih dužnika.
A ovom slučaju to su svi oni koji su se zadužilu u nekoj drugoj valuti. Na kraju, sve druge grupacije koje su izgubile novac u krizi, ili se smatraju oštećenima, mogu osnovati udrugu i tražiti zaštitu od države.
Ostaje i ključno pitanje što će sve to značiti za ekonomiju i budući rast.
U nastojanju da zaštiti potrošače i spriječi samovolju banaka, ministar financija Linić je, uz ostalo, bankama onemogućio da zarađuju na stambenim kreditima i minusima.
Znači li to da će banke više novca odobravati poduzećima za buduće projekte? Vrlo teško jer svaka četvrta tvrtka uopće ne može vraćati krediti i HNB od banaka očekuje da se time malo više pozabave.
Rezervacije za te loše kredite trebale bi podići sa sadašnjih 42 na oko 50 posto, a za to će im trebati oko četiri milijarde kuna.
Iz toga proizlazi da bankama ne preostaje ništa drugo nego zarađivati na državi koja je, usput rečeno, najavila novo izdanje obveznica na domaćem tržištu od oko sedam milijardi kuna. S druge strane, ako banke u stranom vlasništvu ne vide mogućnost zarade u Hrvatskoj, logično je očekivati da će kapital povući tamo gdje im se to više isplati.
Značajniji utjecaj na ekonomiju mogao bi imati i prijedlog da se prekoračenja na tekućem minusu svedu na razinu jedne plaće do kraja 2014. godine.
Ministar Linić predlaže da se problem riješi drugom vrstom kredita, ali s obzirom na to da to iziskuje zahtjevniju proceduru, građani će se vjerojatno dodatno razduživati i smanjivati potrošnju. Oni koji ne budu imali drugog izgleda, nesumnjivo će zatražiti pomoć crnog tržišta.
Ministru financija nitko ne može osporiti volju da nešto učini za ugrožene skupine, ali ukupan trošak ponuđenog rješenja ne čini se zanemariv.
Da se o tome ne bi tek nagađalo, Ministarstvo financija, kao i HNB, trebali bi javnost bolje upoznati sa svojim argumentima.
Udruga Franak: Krećemo s tužbama za odštetu
- Ovaj prijedlog definitivno predstavlja veliki pomak, jer bi se padom kamatnih stopa znatno snizili i iznosi mjesečnih anuiteta. Druga važna stvar jest da se obuhvaćanjem korisnika već postojećih kredita univerzalno prekida dosadašnja loša praksa jednostranih i netransparentnih izmjena kamatnih stopa - komentirala je Petra Rodik, članica Upravnog odbora Udruge Franak, najavu ministra Linića da će kamate na “švicarce” spustiti na 2 do 4 posto. No, ističe kako to ne znači da će odustati od tužbi protiv osam banaka.
- Tužba je podnesena radi nepoštivanja odredbe o ravnopravnost ugovornih strana i jednakosti činidbe Prema Zakonu o obveznim odnosima te radi kršenja pravila transparentnosti prilikom sklapanja ugovora, koje propisuje Zakon o zaštiti potrošača. Ukratko, banke prilikom sklapanja ugovora nisu potrošače upozoravale na rizičnost tih ugovora. Rizičnost ugovora proizlazi iz toga što omogućavaju bankama da uz primjenu valutne klauzule s jedne strane, s druge strane također mogu i samovoljno mijenjati visinu kamate - kaže Rodik.
Dodaje da je novi Linićev zakon “vjetar u leđa” i tužbi prema bankama, jer “pokazuje da doista jest postojao propust u regulaciji promjene kamata”. Na pitanje razmišljaju li o tužbi za odštetu za razdoblje prije stupanja novog zakona, Petra Rodik je rekla kako će tužbe za odštetu korisnici kredita morati podizati individualno, jer se radi o konkretnim izračunima odštete, koji se razlikuju od slučaja do slučaja. ( S. Trajković)
Tomislav Baković, Zagreb
Tomislav Baković ima plaću oko 4000 kuna, a supruga koja je na porodiljnom prima 4000 kuna, jer imaju blizance s posebnim potrebama
- 2007. digli kredit za stan u iznosu 77.000 eura na 30 godina, vezano za švicarski franak
- rata kredita im je 2007. iznosila 2.800 kuna, s kamatom od 4,5 posto
- danas im je rata 4.300 kuna s kamatom od 5,25 posto
Vesna Golak, Ivanić Grad
Samohrana je majka s dvoje malodobne djece, suprug ne plaća alimentaciju, a radi na kioski Tiska za plaću od 3.500 kuna
- 2006. je digla kredit za dovršetak kuće u iznosu od 38.160 švicarskih franaka na 12 godina
- rata kredita je tada, 2006., iznosila 1.242 kune s kamatom od 5,15 posto
- danas joj je rata kredita 1.650 kuna, uz kamatu od 5,25 posto, a maksimalna je bila 1.850 kuna
Jadranka Glibota, Pula
Kada plati režije i kredit, ostane joj točno 1,58 kuna, zbog čega sa suprugom bere voće i radi razne poslove od jutra do mraka.
- 2008. digla je kredit od 126.000 švicarskih franaka za stan
- rata kredita joj je tada, 2008., iznosila 3.500 kuna
- danas joj rata kredita iznosi 4.800 kuna s kamatom od 5,43 posto
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....