'BANKE DOPUŠTAJU TVRTKAMA DA SE PRAVE ŽIVE IAKO SU MRTVE' Viceguverner Odak sukobio se s bankarima

Razilaženje poslovnih banaka i HNB-a po pitanju povećanja rezervacija za loše kredite koje je središnja banka najavila još prije pola godine preraslo je u otvoreni sukob viceguvernera Damira Odaka i analitičara Velimira Šonje, suradnika Hrvatske udruge banaka.

- Razumio sam sve sudionike, ali jednog uopće nisam shvatio - rekao je Odak na okruglom stolu “Banke i korporativno restrukturiranje” koji je organizirao časopis Banka. Stoga je Šonji uputio jedno dugo pitanje. Njegov je odgovor bio da nije razumio pitanje. Pojašnjavanja koja su uslijedila, pak, teško su bila razumljiva samoj publici.

Moć knjigovodstva

No, kako se može razaznati, ishodište sukoba leži u HNB-ovoj namjeri da poveća rezervacije za loše kredite banaka, koje u Hrvatskoj trenutačno iznose oko 42 posto, a poželjni je cilj pokrivenost od 50-ak posto. Banke, s druge strane, smatraju da za to nije najsretniji trenutak i da u pooštravanju regulative treba biti vrlo oprezan.

Prema mišljenju viceguvernera Odaka, u čijoj je nadležnosti bankarski sustav, knjigovodstveno priznavanje pravog stanja odobrenih kredita i veće rezervacije mogu imati samo pozitivan utjecaj na ponašanje banaka.

To bi ubrzalo restrukturiranje financijski slabih tvrtki i ujedno potaknulo banke na odobravanje novih kredita. Ako u budućnosti uspiju naplatiti te knjigovodstveno loše kredite, to samo znači da će opet moći raspolagati novcem koji sada izdvajaju za rezervacije. Dosadašnja praksa “skrivanja”, vjeruje Odak, samo pogoršava stanje.

Evazivno ponašanje

- Dopušta se ljudima da se prave da su živi iako su mrtvi - rekao je, ističući da se u Hrvatstkoj za sada tolerira to “evazivno ponašanje”. Na pitanje tko ga tolerira, odgovorio je: banke. Donošenje neugodnih odluka smatra izrazito teškim poslom koji zahtijeva jaku motivaciju. A ta motivacija, čini se, bit će financijska regulativa koja će bankama postrožiti knjigovodstvena pravila, odnosno ograničiti mogućnost iskazivanja vrijednosti imovine i prihoda.

No, što je stav HNB-a, a što razmišljanje viceguvernera Odaka, teško je znati jer je na početku svog izlaganja posebno napomenuo da su svi izneseni stavovi i podaci osobni, a ne službeni. Možda u tom svjetlu treba gledati i njegov odgovor na pitanje zašto HNB još nije donio odluku o povećanju rezervacija. - Ne znam - kratak je bio Odak.

Svojedobno se i guverner Boris Vujčić požalio na lobiranje banaka jer na različitom adresama pokušavaju ishoditi malo blaža pravila. Kako se čini, umjesto sredinom godine, sada se očekuje da će nova pravila zaživjeti krajem godine, a s tajmingom se jako kalkulira i u samoj centralnoj banci.

Teške nagodbe

Argumenti Velimira Šonje vjerojatno u dobroj mjeri odražavaju razmišljanja bankara, a oni se svode na to da će povećanje izdvajanja za rezervacije neizbježno utjecati na ponašanje banaka, uključujući i odobravanje kredita. Pritom valja imati na umu i činjenicu da je profitabilnost banaka bitno smanjena. Ove godine Šonje očekuje da će povrat na kapital biti oko četiri posto. Na koncu, smatra da su banke itekako svjesne problema s kojima su suočene, bez obzira na knjiženje. Zato bi fokus umjesto na pokrivenosti loših kredita, smatra, trebao biti na drugom dijelu priče, na načinu restrukturiranja.

Premda je Zakon o predstečajnoj nagodbi donio značajan pomak, provedba u praksi, kao i neke njegove odredbe, pokazali su se prilično kompliciranim. Šonje smatra da je dosadašnjim upravama i vlasnicima poduzeća ostavljena prevelika moć u procesu nagodbe. Također, postavlja pitanje zašto regulator nije potaknuo pojavu posrednika koji bi se bavili otkupom loših kredita.

Govoreći s aspekta banaka, Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave Raiffeisen banke, požalila se kako Zakon ne dopušta vjerovnicima da uprave i vlasnike prisile da izrade dobre programe restrukturiranja ili da odstupe. Lavinu problema, kazala je, stvaraju kašnjenje, loše odluke ili to što odluke nema. Kako problem izgleda iz perspektive poduzeća, pokušao je dočarati Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca. On ističe da “sedam mršavih godina” snažno utječe na poslovanje tvrtki, kao i na rezultate restrukturiranja.

Iznio je podatak da se 37 posto loših kredita odnosi na građevinski sektor, a loše stoji i prerađivačka industrija.

Mršave godine

Jakelić se slaže da problem leži i u nedostatku stručnjaka za provođenje restrukturiranja, ističići da je potrebno pronaći nov način upravljanja jer nema smisla ponavljati stare greške. Pozvao je i državu da konačno “zakopa lopatu”, pokrene investicijski ciklus, završi restrukturiranje javnih tvrtki i tako olakša oporavak.