Ministar Darko Horvat: Tipska rješenja za bržu obnovu potresom pogođenih područja

Prihvate li se tipska rješenja u obnovi područja nastradalih u potresu, obuhvatnija obnova oštećenih objekata mogla bi krenuti za šest do devet mjeseci, dok se s druge strane pokreće i intenzivna izgradnja privremenog kontejnerskog smještaja, rekao je u utorak ministar graditeljstva Darko Horvat.

Horvat je to izjavio nakon sastanka na zagrebačkom Građevinskom fakultetu, na kojem su bili i predstavnici arhitektonske, građevinske i seizmološke struke, kao i građevinske operative i proizvođača građevinske opreme, a na kojem se razgovaralo o privremenom smještaju građana i trajnoj obnovi građevina oštećenih u potresu na području Sisačko-moslavačke županije, kao i u mjestima u okolnim županijama.

"Odlučimo li se za tipska rješenja, tipski projekti će biti vrlo brzo gotovi, a njih su kao intelektualno vlasništvo Građevinski i Arhitektonski fakultet u Zagrebu spremni pokloniti ministarstvu. To će biti osnova, s pripadajućim troškovnicima, da bismo pokrenuli javnu nabavu. Bude li se išlo tim smjerom (...) onda smo spremni i slažem se da će za šest do devet mjeseci biti zakopana prva lopata", izjavio je Horvat.

Podaci o procjenama oštećenja građevina nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije mogu se po njegovim riječima pratiti na portalu Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo - hcpi.hr

Trenutno je, kako je rekao, gotovo 20 tisuća objekata prijavljeno za pregled, od čega je sedam tisuća pregledano, a u četiri kategorije koje se odnose na neuporabljivost ili privremenu neuporabljivost svrstano ih je 3.049.

Klasični i montažni oblik trajnih rješenja u obnovi

Horvat je naveo da je na sastanku predstavljen model koji zagovara klasični, zidani oblik gradnje, dok je druga perspektiva izgradnje montažna, no pri čemu su konstrukcije betonske, čelično-rešetkaste i drvene. Obje varijante su trajni modeli rješenja.

Zaključak, koji je danas postignut gotovo konsenzusom, istaknuo je Horvat, jest da će se morati kombinirati sve tehnologije i sve ono što građevinari mogu staviti na raspolaganje.

Kada bi se "kapacitet svih tehnologija stavili na stol" u dvije godine bi bilo obnovljeno tri tisuće kuća, rekao je Horvat.

Intenziviranje proizvodnje kontejnera

Kada je riječ o privremenom smještaju, postoje tri hrvatska proizvođača kontejnera - Jedinstvo iz Krapine, Tehnix iz Donjeg Kraljevca i Kova iz Mraclina.

Sve što će se u obliku privremenog kontejnerskog smještaja kupovati od ta tri hrvatska proizvođača opravdani je trošak europskog Fonda solidarnosti, rekao je Horvat, te istaknuo da se pokreće intenzivna izgradnja privremenog kontejnerskog smještaja.

Vlasnik Tehnixa Đuro Horvat izjavio je da na dnevnoj bazi isporučuju kontejnere za područje Sisačko-moslavačke županije, a idućeg tjedna će biti tako isporučeno više od 50 smještajnih kapaciteta.

Otkrio je da ta tvrtka dnevno proizvede 40 do 50 kontejnera, a da će se za pogođeno područje u prosjeku isporučivati 20 kontejnera dnevno, zbog čega će se malo i odgoditi isporuke prema inozemstvu.

Dragutin Kamenski iz tvrtke Kamgrad izjavio je da je pametnom pripremom moguće unutar hrvatske operative i hrvatskih proizvođača materijala pronaći rješenja za obnovu.

Kada je u pitanju radna snaga, budući da su ukinute kvote za strane radnike Kamenski je siguran da se može pronaći dovoljan broj radnika za obnovu, no da to zasigurno u većini neće biti hrvatski radnici.

Dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić istaknuo je da treba kvalitetno pripremiti procjenu troškova štete od potresa, po uzoru i na potres u Zagrebu, kada je također tu procjenu radio Građevinski fakultet i resorna komora. Ta procjena, naveo je Lakušić, bi trebala biti podloga za izradu dokumenta kojim bi se apliciralo za sredstva iz europskog Fonda solidarnosti.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj rekla je da hrvatska industrija i građevinske tvrtke u nekoliko sljedećih godina mogu revitalizirati i obnoviti potresom pogođena područja.

Uz nadu da će se obnavljati domaćim kapacitetima, Čagalj je ocijenila i da bi obnova nedavno pogođenih područja mogla biti i brža i lakša od obnove Zagreba.

Istraga nekvalitetne gradnje

S obzirom da se dosta kuća koje su u građene u vremenu poslije Domovinskog rata urušilo nakon potresa, novinari su pitali Horvata u kojem roku se može doći do imena onih koji su radili na toj obnovi, na što je ministar odgovorio da sva dokumentacija postoji u Središnjem državnom uredu za obnovu, pa tako i za pojedine projekte koji su nekvalitetno građeni.

Stoga institucije poput policije, DORH-a i USKOK-a imaju dosta kvalitetnog materijala za istražne radnje, rekao je Horvat.

S druge strane, ustvrdio je da je konstatacija da su sve takve kuće srušile paušalna i neistinita, no i kako je istina da su određeni objekti građeni nekvalitetno, za što je potrošen novac poreznih obveznika.

Ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba i okolice Damir Vanđelić izjavio je da treba ući u svaki pojedini slučaj i da ne treba generalizirati.

"No neki od slučajeva koje smo vidjeli zaista su propust projektanata, stručnog nadzora ili izvođača. To nije dopustivo, to je kažnjivo i na kraju krajeva netko će trebati to nadoknaditi", ustvrdio je Vanđelić.