Ivan Šimonović: Novčana kazna umjesto zatvora

ZAGREB - Vezivanjem novčane kazne uz cjelokupnu imovinu počinitelja kaznenog djela, a ne samo uz njegova novčana primanja, želimo pojačati preventivnu fuknciju kažnjavanja. Ako si bogatiji, prijetnja novčanom kaznom mora biti veća da bi kazna imala preventivini učinak - tako je ministar pravosuđa Ivan Šimonović objasnio zbog čega nacrt novog kaznenog zakona omogućava sucima da bogatijem počinitelju za isto kazneno djelo izreknu veću novčanu kaznu nego siromašnom počinitelju.

Javna rasprava

Bolje prilagođavanje visine izrečene novčane kazne imovinskim prilikama počinitelja samo je jedna u nizu novina koje predviđa nacrt novog kaznenog zakona. Izradila ga je skupina stučnjaka predvođena profesoricom kaznenog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ksenijom Turković. Nacrt zakona objavljen je na internetskim stranicma Ministarstva pravosuđa i tek treba proći stručnu i širu javnu raspravu, a potom i onu saborsku. Novi kazneni zakon zamijenit će postojeći, dakle onaj donesen 1997. godine.

- Jedna je od intencija novog kaznenog zakona da se kraće zatvorske kazne zamijene ili novčanim ili drugim alternativnim kaznama kao što je društveno koristan rad.

Rasterećenje zatvora

Smisao toga je da se, s jedne strane, rasterete prenapučeni zatvori, a s druge da se izbjegne stigmatizacija osuđenih za lakša kaznena djela. Svi smo svjesni da zatvorska kazna neizbježno sa sobom nosi sitgmatizaciju - objašnjava ministar Šimonović.

Nacrtom novog kaznenog zakona predviđeno je da za sva kaznena djela za koja je propisana kazna manja od tri godine zatvora sud, umjesto zatvorske, kao glavnu sankciju može izreći novčanu kaznu. Autori novog kaznenog zakona, međutim, našli su se pred problemom kako doskočiti imućnim počiniteljima lakših kaznenih djela, tj. postići da novčanu kaznu i oni shvate kao ozbiljnu prijetnju. Zato su novim zakonom sucima dali ovlast da dnevni dohodak počinitelja procjenjuju ne samo prema njegovim novčanim primanjima nego prema ukupnoj imovini kojom raspolaže.

Što će to značiti u praksi? Primjerice, ako prijestupnik uz novčana primanja ima i nekrentine koje sam ne koristi niti ih iznajmljuje, sudac će procijeniti kolika bi bila potencijalna zarada od nekretnina kad bi ih iznajmljivao te tu neostvarenu zaradu također ubrojiti u njegov dnevni dohodak. Novčane sudske kazne ne izriču se, naime, u apsolutnim iznosima, nego u dnevnim dohocima. Dnevni se dohodak utvrđuje tako da se od njegova ukupnog iznosa oduzmu troškovi života prijestupnikove obitelji.

Počinitelj je sudu dužan sam dostaviti podatke na temelju kojih sudac može izračunati njegov dnevni dohodak. Ne učinili li to, sudac, prema novom kaznenom zakonu, mora sam odrediti njegov dnevni dohodak na temelju vlastite slobodne procjene.

Najviše kazne

Najveći dnevni dohodak koji sud može utvrditi ne smije, prema novom KZ-u, premašivati 10.000 kuna, a najviša kazna koju može izreći penje se do 300 dnevnih dohodaka. To znači da će najveća novčana kazna koju će sud moći izreći iznositi ukupno tri milijuna kuna. Iznimno, u slučaju kad sud utvrdi da se počinitelj kaznenim djelom i okoristio, moći će mu dosuditi novčanu kaznu do 500 dnevnih dohodaka, što je ukupno pet milijuna kuna.