ISPOVIJEST DUŽNIKA‘Stan mi je uzela banka, podstanar sam, a još uvijek dužan’

Moj je slučaj sasvim uobičajen, tako svoju priču za Jutarnji list počinje jedan od građana (podaci poznati redakciji) koji je podigao stambeni kredit 2007. godine u francima ni ne misleći da bi moglo doći do krize.

“Kad sam ostao bez primanja bilo mi je svejedno je li u francima, eurima ili kunama, jer nisam imao novca”, priča nam.

Prema njegovim riječima, banka je bila korektna, redovito mu je slala opomene, pozivala ga na razgovore na kojima je on ponavljao - ne mogu na žalost otplaćivati rate, kad dobijem posao možemo možda vidjeti opciju reprogramiranja.

No, vrijeme čini svoje, rate su se nakupile, njegov je račun, preko kojeg je dobivao ono nešto malo novca što je uspio zaraditi, bio blokiran ovrhom banke i sve što je zaradio odlazilo je za kredit.

Opomene i razgovori

I onda je uslijedio sljedeći korak, banka je aktivirala hipoteku te je cijela priča završila na sudu. U međuvremenu je banka je o svom trošku dala procjeniti nekretninu koju je obavila neovisna tvrtka i dala vrlo korektnu cijenu.

Nakon toga je održano prvo ročište na sudu na kojem je utvrđeno da dužnik ne izvršava svoje obveze te je dogovorena dražba za prodaju stana.

Naš nam sugovornik ističe kako je sve to, jasno, za njega bilo vrlo emotivno, ali s druge strane sve se odvijalo po zakonu i bez dodatnih neugodnosti. Konačno je uslijedila i sama dražba na koju se, na olakšanje dužnika, javila samo banka i kupila nekretninu za nešto od više od dvije trećine glavnice. No, jasno, glavni je problem u tome što je dužnik, nakon što je ostao bez nekretnine i dalje dužan banci, ne samo dio koji je ostao od glavnice nego i nenaplaćene kamate.

Najam od godinu dana

No, nakon što je nekretnina prešla u vlasništvo banke nastaje problem za dužnika. On pita banku može li ostati u stanu na što mu banka odgovara da može najmanje sljedećih godinu dana. No, banka ističe kako ona nema iskustva s najmom te da bi bilo dobro da on da neku ponudu za najam na koju će ona odgovoriti.

Dužnik predlaže da banka i dalje od njega uzima istu količinu novca kao dosad, no da je dio kredit, a dio najam. Prijedlog je banka zaprimila, i od onda traje višemjesečni muk, a situacija je sljedeća: banka je vlasnik stana, upisana je i u zemljišne knjige, ali nema nikakav dokument koji objašnjava njegov novi pravni položaj u odnosu na banku.