INTERVJU Vladimir Gligorov: Hrvatska Vlada je preslaba da bi donosila teške odluke

ZAGREB - Na početku izborne godine nije realno očekivati da Vlada pokrene reforme od čijih je posljedica strahovala na početku mandata. Realno je, međutim, očekivati da stranke koje misle preuzeti vlast poslije izbora iziđu pred glasače s jasnim programom reformi, rekao nam je Vladimir Gligorov, stručnjak za srednju i istočnu Europu bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije.

- Još je jedan mali broj zemalja u tranziciji imao negativnu stopu rasta u prošloj godini, ali Hrvatska je i među njima bila najlošija. Neke zemlje u Europskoj Uniji još se bore s dužničkom krizom i nalaze se u recesiji. Usporedimo li pak Hrvatsku sa zemljama bivše Jugoslavije, recesija izražena u padu BDP-a u Hrvatskoj je najdublja. Još je samo Crna Gora vjerojatno imala prošle godine negativnu stopu rasta.

Ključni je problem u Hrvatskoj, a još više u Srbiji, pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti. Uz to, plaće stagniraju ili se smanjuju, u realnom iznosu. U uvjetima kada rastu cijene hrane i energije, to vodi socijalnom nezadovoljstvu - i u Hrvatskoj i u Srbiji. Hrvatska ima vrlo slabu Vladu, a sličan je slučaj, iako iz drugih razloga, i u Srbiji. To, naravno, nije dobro u krizi kada je potrebno donositi teške odluke, a za što je potreban značajan autoritet vlade.

Negativan rast

Po čemu se bitno razlikuju krize u Mađarskoj i Hrvatskoj? Zašto je Slovačka uspješna iako je njezino domaće tržište jednako malo kao i Hrvatsko?

- Sve tri spomenute zemlje oslanjaju se u borbi s krizom na rast izvoza. Ključna je razlika u tome što se u Mađarskoj i u Slovačkoj industrijska proizvodnja oporavlja i sada je već na razini višoj od one na kojoj je bila prije krize. U Hrvatskoj je rast industrijske proizvodnje i u prošloj godini bio negativan. Također, recesija u građevinarstvu je kudikamo dublja u Hrvatskoj i teško je u skorije vrijeme očekivati oporavak.

Uz to, ulaganja su značajno smanjena tijekom posljednje dvije godine (oko 12 posto godišnje) i u ovoj godini se može očekivati tek veoma blagi oporavak. U Mađarskoj je pad značajno manji, a u Slovačkoj je već prošle godine počeo blagi oporavak.

Slično se može reći i za potrošnju stanovništva. Pomaže naravno i članstvo u Europskoj Uniji jer postoje fiskalni transferi, a u slučaju Mađarske i značajna pomoć programu stabilizacije. Ključna je razlika u tome što je struktura proizvodnje i izvoza različita, pa u Mađarskoj i Slovačkoj oporavak industrije djeluje veoma povoljno na izvoz i ukupna kretanja, što u Hrvatskoj nije slučaj.

Javne investicije

Svojedobno ste bili protivnik teze da Vlada u krizi treba rezati javnu potrošnju. Kriza traje dugo, proračun se puni sve teže, može li se izlazak iz krize i dalje tražiti u državnim investicijama?

- Izlazak iz krize, ne. Javna potrošnja djeluje stabilizirajuće ili bar umanjuje pad BDP-a, ali iz krize se može izaći samo rastom privatnog sektora. No uvjeti za investiranje u Hrvatskoj nisu naročito povoljni, posebno sada kada je stanje na tržištu nekretnina loše. Potrebne su vrlo ozbiljne reforme kako bi se potaknule privatne investicije, i to u izvozno orijentiranoj proizvodnji. Javne investicije su također potrebne, ali prije svega u razvojne projekte, što daje rezultate tek na dulji rok.