Kosor: Nove investicije kreću prije ljeta. Samo Brijuni bi trebali donijeti 1800 novih radnih mjesta!

U sljedeća tri mjeseca konačno počinje realizacija projekta Brijuni Rivijera, od kojeg se očekuje da preporodi brijunsko priobalje, te da izravno otvori 800 novih radnih mjesta, a neizravno još oko tisuću.

O potencijalnim ulagačima u taj dvije do dvije i pol milijarde kuna težak projekt u Vladi još ne govore, osim što ističu da za projektom vlada velik interes ulagača. Ipak, gradnja luksuznih smještajnih kapaciteta i dvije luke nautičkog turizma u bivšim vojnim objektima u fažanskoj Pineti i pulskoj Hidrobazi, te na otoku Sv. Katarina, visoko su pozicionirani u Vladinim investicijskim planovima. U njih će se, putem koncesija, uključiti i privatni kapital.

Projekt Brijuni Rivijera samo je jedan od šest investicijskih projekata koje je premijerka Jadranka Kosor danas predstavila, a čija realizacija počinje u drugom ovogodišnjem tromjesečju. Ukupna vrijednost tih projekata prelazi 13 milijardi kuna. Oni su sadržani u katalogu investicijskih projekata, teških oko 14 milijardi eura, koje su Banski dvori usvojili u rujnu prošle godine.

„Uz završetak pregovora s EU-om, u ovoj godini planiramo pokrenuti i projekte koje smo najavili. Držat ćemo se rokova“, poručila je Kosor.

Najveći među projektima čija realizacija počinje u sljedećem tromjesečjku je gradnja Termoelektrane Plomin III., „teška“ 5,5 milijardi kuna. Projekt, za kojeg će uskoro biti odabran strateški partner, treba promtrati u sklopu nastojanja Hrvatske da smanji energetsku ovisnost o drugim zemljama.

Projekti u željeznicama teški su 700 milijuna kuna. Osim ugovaranja 20 novih dizel-električnih lokomotiva i zamjene postojećih starih novim lokomotivama, željeznički projekti obuhvaćaju i ulaganja u obnovu i razvoj infrastrukture, među kojima su i dovršetak gradnje željezničkog mosta Jakuševac, zamjena signalnih uređaja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru i radovi na željezničkom koriodoru X. (od Vinkovaca do Tovarnika), te V.b (od Rijeke prema Budimpešti).

Projekt Jugoistočnog europskog produktovoda, vrijedan 3,2 milijarde kuna, u nadležnosti je Janafa. Ukupna dužina cjevovoda je 948 kilometara, od čega na Hrvatsku otpada 677 kilometara. Dovršetkom tog projekta otvorit će se domaće i regionalno tržište naftnih derivata, a uvoz i izvoz obavljat će se preko Omišlja.

U energetske projekte ulazi i 687 milijuna kuna vrijedna gradnja plinskog transportnog sustava. Tu spadaju investicije uplinovod Benkovac – Split, s odvojcima za Trogir, Šibenik i Knin, zatim, dovršetak regionalnog plinovoda od Benkovca do Zadra, te magistralnog plinovoda od Gospića do Benkovaca.

Projekti Hrvatskih voda teški su 310 milijuna kuna, a obuhvaćaju gradnju obrambenih nasipa na Neretvi, kako bi se spriječile buduće poplave, te projekt pročišćavanja otpadnih voda i gradnje kanalizacijske mreže u Slavonskom Brodu, što će se dijelom financirati iz fondova EU-a.