ONI KOJI SU ZVALI MMF IZLAZE IZ KRIZE

Dalić: U dvije godine upola ćemo smanjiti proračunsku rupu

 Goran Mehkek / CROPIX

ZAGREB - U iduće dvije godine, smatra ministrica financija Martina Dalić, trebalo bi prepoloviti proračunski deficit, koji ove godine iznosi 4,7 posto BDP-a ili 14,8 milijardi kuna.

Nakon razgovora s čelnicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke na godišnjoj skupštini tih dviju institucija objasnila je da se taj plan temelji na mjerama koje je poduzela vlada, uključujući donošenje zakona koji propisuje smanjivanje rashoda.

Hoće li do toga doista doći, odlučit će neka nova Vlada, koja lako može promijeniti zakone svojih prethodnika. No, očito je da MMF i Svjetska banka smatraju da proračunski deficit i vanjski dug ostaju velik problem hrvatske ekonomije čijeg se rješavanja treba ozbiljno prihvatiti.

Nismo profitirali

Bez obzira na sve, ministrica Dalić je ponovila da Hrvatskoj u krizi nije trebala pomoć MMF-a jer “smo imali dovoljno znanja i pameti” da se s njom nosimo sami. Kada se Hrvatska usporedi s drugima, jasno je da time nije profitirala.

Studija koju je prezentirao MMF pokazuje da se, izuzev Grčke, svih ostalih 28 zemalja koje su nakon izbijanja krize zatražile njegovu pomoć vratilo u formu i ove će im godine BDP rasti. Među glavnim “dobitnicma” su Latvija, koja će ove godine rasti 3,3 posto, a nagodinu 4 posto, te Rumunjska s očekivanom stopama rasta BDP-a od 1,5 i 4,4 posto. Mogla bi im se pridružiti i Srbija, kojoj se predviđa rast od 3 i 5 posto. Vlastiti put izlaska iz krize Hrvatsku je , čini se, toliko izmorio da će idućih godina imati najsporiji ekonomski rast među zemljama nove Europe.

Prijetnja bankrotom

Neke su se zemlje obratile MMF-u jer im je prijetio bankrot, ali bilo je i onih kojima je prioritet bilo provođenje reformi.

Ne režu svima prava: u Kostariki još više daju za socijalu

Iako se obično smatra da dolazak MMF-a znači veliko rezanje socijalnih davanja, to nije uvijek tako.

James Roaf, savjetnik Fonda koji je sudjelovo u izradi studije, ističe da su programi prilagođeni svakoj zemlji.

U nekim su zemljama povećani socijalni izdaci, osobito tamo gdje su prije bili niski (Kostarika), dok su u općem valu rezanja koji je zadesio neke zemlje (Island) socijalni izdaci ipak izuzeti. Bez obzira na postiguto, MMF upozorava da je pred većinom zemalja još velik posao.

Pozivajući se na primjer Rumunjske i Latvije, Roaf kaže da je “uz političku i socijalnu ustrajnost moguće učiniti zaokret. Uz sređivanje financija, treba podići konkurentnost i provesti reforme nužne za otvaranje radnih mjesta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 15:42