Martina Dalić: U iduće dvije godine moramo vratiti 24,2 milijarde kuna. Nije mi jasno kako Zoran Milanović misli riješiti taj problem

ZAGREB - Kada je u siječnju došla na mjesto ministrice financija, Martina Dalić dočekana je aplauzom kakvim se može pohvaliti malo državnih dužnosnika. Hoće li dobiti aplauz i na kraju mandata, ovisi o tome što je tko očekivao. Kako sama gleda na svoj kratki mandat u Ministarstvu financija te kako vidi državne financije i hrvatsku ekonomiju u sljedećih nekoliko godina, osobito ako HDZ bude opet formirao Vladu, za Nedjeljni Jutarnji govori ministrica Dalić. Dobar dio svoje karijere provela je na vodećim pozicijama u javnoj službi, ali je dobro upoznala i rad u privatnom sektoru, prije svega u bankarstvu.

Jeste li osobno zadovoljni učinjenim u Ministarstvu financija i što smatrate glavnim postignućem?

- Govorimo o kratkom razdoblju. Zadovoljna sam činjenicom da će ovo biti godina bez rebalansa, što znači da je stvoren dobar temelj za realizaciju onoga što je zacrtano u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, a to uključuje i smanjivanje proračunskog deficita. Tijekom prve polovice godine zatvorene su sve operacije izdavanja obveznica na inozemnom tržištu, što se, s obzirom na stanje na tržištima, pokazuje kao pravilna i dobra odluka. Obavljena je i zaštita najvećega dijela dolarskog duga od rizika promjene tečaja i realizirana ušteda za proračun od 89 milijuna eura. Zadovoljna sam i zbog donošenja Zakona o posebnoj naplati poreznog duga, čime je dijelu poduzetnika omogućeno da podmire obveze u ratama.

Budući da će izbori biti u prosincu, u iduću godinu ulazi se s privremenim, kvartalnim proračunom?

- Za prvi kvartal donijet će se tehnički dokument koji je određen Zakonom o proračunu, a znači privremeno financiranje u kojemu su rashodi određeni u iznosu koji je jednak jednoj četvrtini prihoda u prethodnoj godini. Privremeno financiranje može trajati jedno tromjesečje i u tom razdoblju nova Vlada treba donijeti novi proračun.

Što neizbježno čeka novog ministra financija, koje su to tvrde činjenice s kojima u startu mora računati, poput otplate duga?

- HDZ-ova Vlada dala je u Smjernicama svoju viziju proračuna za iduće tri godine, a ona uključuje i to da treba prepoloviti deficit u sljedeće dvije godine, a time prepoloviti i potrebu za novim zaduživanjem. HDZ također predlaže da se Ustavom ograniči visina deficita i javnog duga upravo kako bi se onemogućilo da se Hrvatska suoči s problemima s kojima se danas suočavaju puno razvijenije zemlje.

Koliko iznose otplate duga u odnosu na ovu godinu?

- Sljedeće dvije godine država nema inozemne, nego samo domaće obveze. Ukupne otplate, računajući i izvanproračunske korisnike, iznosit će oko deset milijardi kuna 2012. i 14,2 milijarde kuna 2013., a ove su godine bile na razini od 9,9 milijardi kuna.

Dakle, ideja šefa SDP-a Zorana Milanovića da se oni neće zaduživati kada dođu na vlast nema neke izglede?

- Budući da su otplate samog proračuna u idućoj godini oko 8,4 milijarde, to bi zahtijevalo vraćanje tih dugova iz viška prihoda nad rashodima, tj. suficit proračuna. Taj se suficit može postići ili povećanjem poreznih prihoda za oko 20 milijardi kuna od novih poreza ili smanjivanjem rashoda za isti iznos. Za ovakvo povećanje poreznih prihoda trebalo bi, na primjer, povećati stopu PDV-a na oko 35 posto, uz zadržavanje sadašnje kvalitete naplate, dok bi smanjenje rashoda u istom iznosu zahtijevalo da se smanji, na primjer, masa plaća u državnim i javnim službama za 88 posto. Na koje je rješenje pritom mislio Milanović, valja pitati njega, ali nedvojbeno je spominjao smanjivanje broja zaposlenih za 80 posto.

Rejting agencije nisu baš ostavile dojam da stvari u Hrvatskoj idu nabolje, a to potencijalno znači i skuplje zaduživanje?

- U svom izvješću od prije dva tjedna Moody’s je potvrdio naš investicijski kreditni rejting i stabilne izglede za sljedeće razdoblje. Ono što navodi kao jake strane jest dovršetak pregovora, članstvo u EU i borba protiv korupcije.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDELJNOG JUTARNJEG