ŠEF VRHOVNOG SUDA

BRANKO HRVATIN: 'Suci na malim sudovima su lokalni šerifi. Dobro je da će ih Vlada ukinuti'

Hrvatska ima dovoljan broj sudaca, ali nisu jednako opterećeni. Zato postupci traju dugo
 Goran Mehkek / Cropix

S planom reorganizacije mreže sudova prema kojem bi Hrvatska u 2015. trebala ući sa 15 općinskih udova umjesto 67 i drugim novinama u reorganizaciji pravosudne mreže, ministar Orsat Mljenić jučer je upoznao i članove Savjeta za praćenje strategije reforme pravosuđa kojeg čine predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin i predsjednik Državnog sudbenog vijeća Ranko Marijan, državni odvjetnik Mladen Bajić, predstavnici odvjetničke komore i javnobilježničke komore i saborskoga Odbora za pravosuđe.

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin nam je rekao kako će detaljnu ocjenu reforme dati tek nakon što se detaljnije upozna s njom.

- Ono što sad mogu reći jest da Vrhovni sud podržava ideju smanjenja broja sudova, racionalizaciju sudačke mreže i bolju organizaciju njezina rada. Ukupno gledajući, Hrvatska ima dovoljan broj sudaca, ali problem je što nisu jednako opterećeni. Ta neravnomjernost nerijetko je prisutna već na malom prostoru: imamo sudova na kojima na jednog suca dođe nekoliko puta više predmet godišnje nego na suca u susjednoj općini. Dakle, podržavamo ideju da se ukinu sudovi s malim brojem sudaca od pet ili manje koji se onda pretvaraju u svojevrsne “lokalne šerife” te da se pripoje većim sudovima. Veći sudovi omogućavaju specijalizaciju sudaca za određenu vrstu predmeta i ravnomjerniju opterećenost sudaca u svim dijelovima Hrvatske - tvrdi Hrvatin.

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća (DSV) Ranko Marijan ocijenio je prijedlog Ministarstva pravosuđa kao “početak koji obećava”. Ne predviđa probleme niti da bi suci, odnosno sama struka, pružali otpor predloženoj reformi. “Problema može biti”, rekao je, “u sferi politike i to lokalne koja bi se mogla pobuniti jer će znatan broj općina izgubiti općinske sudove. “Važno je objasniti”, ističe Marijan, “da to neće značiti i fizički nestanak sudova iz općina koji sada imaju samostalne općinske sudove, već da će ti sudovi nastaviti funkcionirati na svojim dosadašnjim mjestima kao ispostave većeg općinskog suda”.

Međutim, plan koji je ministar predstavio, upozorava Marijan, tek je prvi korak na putu racionalizacije postojeće mreže sudova i treba pričekati kako bi se vidjelo kako će izgledati njegova provedba.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić uputio je kratak pisani odgovor. - Glavni državni odvjetnik na jučerašnjem sastanku upoznat je s prijedlogom reorganizacije sudske i državno-odvjetničke mreže te je apsolutno podržava. Državno odvjetništvo se i prije zalagalo za što manji broj općinskih državnih odvjetništava - poručili su.

Uz ogradu da Hrvatska odvjetnička komora tek treba analizirati predloženu reformu i dati o njoj svoj stav, križevački odvjetnik Mladen Klasić, koji je u ime HOK-a jučer nazočio njezinu predstavljanju, kaže:

- Iza mene je trideset godina odvjetničkog iskustva i preživio sam mnoge pravosudne reforme, ali moj je prvi dojam da je ovaj put riječ o dobrom koraku da dobijemo učinkovite sudove.

Reforma, ocjenjuje Klasić, nudi dobra rješenja za ubrzanje protoka sudskih spisa kroz sudove, za racionalniji raspored novca za logistiku sudova, za rješavanje kroničnog problema neravnomjerne opterećenosti sudova i za ujednačavanje sudske prakse. Posebno važnim smatra plan da se predmeti u rad dodjeljuju elektroničkim putem, bez osobnog utjecaja predsjednika sudova kojih će zbog spajanja sudova biti znatno manje nego sada. Klasić korisnim ocjenjuje i uvođenje institucije sudskog menadžera na sudove.

- Ako nekom sucu ustreba, primjerice, printer, zašto time zamarati predsjednika suda, logičnije je da o tome vodi računa menadžer koji ne mora nužno biti pravnik. Financijski je racionalno da kompletna informatička, tehnička i računovodstvena logistika koju je do sada imao svaki, pa i najmanji općinski sud, bude na jednome mjestu, u sjedištu sudskog područja - tvrdi Klasić.

Javna bilježnica Lucija Popov koja je predstavljanju prisustvovala uime Javnobilježničke komore smatra kako bi predložena reforma mogla uroditi uštedama kako financijskim tako i vremenskim, tj. bržim rješavanjem spisa. I ona ističe da bi okrupnjavanje općinskih sudova napokon moglo uravnotežiti opterećenost sudaca i omogućiti da suci za istu plaću godišnje rješavaju podjednak broj predmeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. studeni 2024 09:21