VLADA UKIDA 49 OPĆINSKIH SUDOVA Ministar Miljenić: ‘Ne može svako mjesto imati svoju ploču’

Umjesto 67 općinskih sudova, 61 prekršajnog suda i 33 općinska državna odvjetništva, Hrvatska će imati 18 općinskih sudova (od kojih će 15 imati nadležnost u kaznenom sudovanju), 15 prekršajnih i 15 općinskih odvjetništava.

Uz teritorijalni preustroj, pravosudni sustav čeka i organizacijski preustroj uvođenjem funkcije ravnatelja pravosudne uprave koji će zapravo biti menadžer suda.

Treća važna novost je preuređenje žalbenog postupka kojom se napušta teritorijalna nadležnost županijskih sudova. Županijski sudovi moći će odlučivati o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u zemlji, a ne samo onih na svom području.

Nakon dvije godine mandata i višemjesečnih priprema, reorganizaciju pravosudnog sustava jučer je javnosti predstavio ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Prije toga je svoj prijedlog predstavio i svim dužnosnicima pravosudne vlasti i na taj način zapravo otvorio javnu raspravu o reformi pravosudnog sustava.

- Sigurno će biti otpora, ali jamčim da ćemo ih izdržati. Reorganizacijom gube predsjednici sudova, neki gradovi koji više neće biti sjedište suda i gube oni koji su možda željeli utjecati na odluke drugostupanjskih sudova jer to više neće moći.

A građani ne gube ništa, već će dobiti brže postupke. Koncentrirali smo reformu baš zato na općinske i prekršajne sudove jer su oni najbliži ljudima - rekao je ministar Miljenić. Otpuštanja sudaca neće biti. Ali će se smanjiti broj pravosudnih dužnosnika za 113 jer će ostati samo 18 predsjednika općinskih i prekršajnih sudova, dok će ostali postati obični suci. To je jedan od razloga zbog kojeg ministar i očekuje otpore.

Gdje sada postoji županijski sud, tu će ubuduće biti i jedan općinski i prekršajni sud. A svi ostali općinski sudovi s tog područja postaju njegove podružnice. I sva logistika ići će u sjedište suda.

Izuzetak u teritorijalnom preustroju je Zagreb na čijem će se području formirati tri općinska suda.

Umjesto Općinskog građanskog suda u Zagrebu koji sada pokriva 720 tisuća građana, Općinski građanski sud Zagreb zapad pokrivat će 411 tisuća, Općinski građanski sud Zagreb istok 478 tisuća, a Općinski sud Zagreb jug 322 tisuće stanovnika, jer će tim novim sudovima biti priključeni i oni iz okolice glavnog grada.

Na podjelu zagrebačkog područja ide se zato što je sud u glavnom gradu najviše opterećen: ima 651 predemet po sucu i 28,6 posto od svih neriješenih predmeta na općinskim sudovima.

Izuzetak je i Požega koja će ostati sjedište Općinskog suda, ali zbog toga što je tamo velika kaznionica.

Ministar pravosuđa očekuje uštede zbog racionalizacije sustava, ali te će uštede, kaže, odmah biti potrošene na informatizaciju koja je nužna da bi novi sustav funkcionirao. Tijekom ove godine obavit će zamjenu oko 3000 računala.

- Za provođenje reforme neće trebati ni kuna više dodatnog novca. Najveća ušteda bit će to što će građani imati brže sudovanje. A kad bih tu računao uštede na kamatama, bile bi to milijarde kuna - rekao je Miljenić.

Danas je prosjek sudskog procesa 478 dana, a ima i procesa koji traju više od 2000 dana. Zbog dugotrajnih procesa sve je veći i broj zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku: lani je država morala platiti 27 milijuna kuna odštete zbog toga.

A istovremeno je ogromna neujednačenost broja predmeta po sucu: na Općinskom sudu Mali Lošinj, na primjer, radi samo jedan sudac koji vodi 1108 predmeta, dok na Općinskom sudu u Rijeci rade 42 suca kojima pripadnu po 403 sudska predmeta.

- Ne može svako mjesto imati svoju ploču suda i predsjednika suda. Suci koji više ne budu predsjednici suda postat će izvršitelji, pa će se morati više brinuti o ispunjavanju norme - upozorio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Na općinskim i prekršajnim sudovima, te u općinskim odvjetništvima koji potpadaju pod ovu reorganizaciju sada radi 7671 zaposlenik. Među njima su samo 42 informatičara, ali ne fali zapisničara kojih je čak 1822. Miljenić nije zadovoljan takvom kadrovskom strukturom.

Dovršetak procesa informatizacije u svim pravosudnim tijelima preduvjet je da bi reorganizacija uspjela. Cilj koji si je postavio ministar Miljenić je sljedeći: do kraja 2014. svi sudovi moraju biti u sustavu e-Spisa.