VLADA MORA PROVESTI NEPOPULARNE MJERE

ANALIZA STRUČNJAKA 'Hrvatski građani platit će cijenu propuštenih reformi'

ZAGREB - Vlada mora provesti nepopularne mjere na rashodnoj strani proračuna, kao i sve zemlje EU-a koje su u Proceduri prekomjernog deficita (EDP) , a za hrvatske građane to će nažalost biti cijena propuštenih reformi prethodnih godina, navodi Ante Bajo iz Instituta za javne financije u aktualnom osvrtu na jučer objavljene podatke Eurostata o deficitu i javnom dugu.

Hrvatska uskoro ulazi u Proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer je, prema jučer objavljenim podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem 2012. iznosio 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

HRVATSKOJ PRIJETI GRČKI SCENARIJ EU: 'Ako ne sredite financije do ožujka, stižu sankcije'

Kako se navodi u Izvješću o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Republici Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je manjak konsolidirane opće države u 2012. godini iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a.

„I više je nego jasno da Vlada mora provesti u javnosti nepopularne mjere na rashodnoj strani proračuna, a koje su provodile zemlje članice EU u sklopu EDP-a. To znači još najmanje dvije do četiri godine ušteda kojima bi se državne financije dovele do održivog stanja. Nažalost, za hrvatske građane to će biti cijena propuštenih reformi vlada iz prethodnih godina“, ocjenjuje Bajo u aktualnom osvrtu pod naslovom „Fiskalna (dez)orijentacija“.

Kada država članica zabilježi deficit veći od 3 posto BDP-a, Europska komisija priprema Izvješće. U roku od jednog do dva mjeseca priprema i nova tri dokumenta koja objavljuje isti dan – Mišljenje Komisije o postojanju prekomjernog deficita, Preporuke Komisije za izradu Odluke vijeća EU o postojanju prekomjernog deficita te Preporuku Komisije za izradu preporuka Vijeća EU za prestanak situacije prekomjernog deficita, navodi Bajo.

Temeljem tih dokumenata Vijeće EU u roku od 10 dana do maksimalno 2 mjeseca donosi istovremeno Odluku o postojanju prekomjernog deficita i Preporuku za prestanak situacije prekomjernog deficita.

U toj Preporuci, navodi se dalje u Aktualnom osvrtu, Vijeće EU određuje vremenski rok u kojem članica mora smanjiti deficit ispod 3 posto BDP-a, kao i prosječne godišnje vrijednosti smanjenja deficita tijekom određenog roka, te poziva članicu da predloži konkretne mjere koje će u konačnici rezultirati smanjenjem deficita.

Nakon što članica predloži mjere za smanjenje deficita – sukladno zadanoj dinamici i roku, Europska komisija ih analizira i potvrđuje njihovu realnost te redovito prati njihovo ostvarenje.

Po isteku šest mjeseci, Komisija ocjenjuje kako članica provodi predložene mjere smanjenja prekomjernog deficita u obliku Komunikacije prema Vijeću EU-a, navodi Bajo.

Vijeće EU-a u roku od mjesec dana donosi Zaključke, a nakon toga Komisija redovito promatra ispunjavaju li se mjere i postavljeni uvjeti.

U slučaju da članica provodi dogovorene mjere i ispunjava ciljeve u zadanim rokovima, Komisija donosi Preporuku za izradu preporuke Vijeća EU-a o završetku situacije prekomjernog deficita, koje Vijeće u pravilu usvaja u roku od mjesec dana.

To se obično događa početkom godine koja slijedi godinu koja je postavljena kao ciljana za izlazak iz EDP-a, da bi okončanjem Ekonomskog semestra i uz kontinuirano praćenje situacije sredinom iste godine došlo i do formalnog izlaska države iz EDP-a, navodi Bajo. Dodaje da formalnu Odluku donosi Vijeće EU-a na preporuku Komisije.

Ako članica ne smanji deficit (nakon objave Zaključka), Vijeće EU-a objavljuje novu Preporuku o prestanku procedure prekomjernog deficita. U njoj je obično utvrđen novi rok za okončanje EDP-a, nove ciljane veličine deficita za svaku godinu produljenog trajanja, poziv na ustrajniju provedbu prvobitno predloženih mjera u ostvarenju ciljeva, kao i poziv za podnošenje prijedloga za provedbu dodatnih mjera.

Članica mora dokazati da su provedene reforme usmjerene na smanjenje proračunskog deficita dugotrajne, a ne jednokratne, poput prodaje državne imovine i privatizacije trgovačkih društava u državnome vlasništvu, napominje Bajo u najnovijem aktualnom osvrtu Instituta za javne financije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:27