POREZNI UGRIZ

KOLIKO POREZA HRVATI MOGU PODNIJETI

Pred ministrom financija je izbor: proširiti poreznu bazu uvođenjem imovinskih poreza ili provesti reforme koje će smanjiti troškove države i istovremeno povećati prihode na osnovi gospodarskog rasta
 Davor Pongračić / CROPIX

Proračunski deficit ipak se neće pokrivati povećanjem opće stope PDV-a. Premijer Zoran Milanović prekinuo je nagađanja što ih je otvorio njegov ministar financija Slavko Linić koji je samo koji dan prije najavio upravo takvu mogućnost.

Za vlasnika hotela Vista iz Vrsara Mladena Mrdežu to nije velika utjeha. Međustopa PDV-a kojom se, među ostalim, oporezuju ugostiteljske i turističke usluge povećat će se sa 10 vjerojatno na 13 posto. To nitko nije demantirao. Bit će to treća međustopa PDV-a za turizam u godinu dana: 25, pa 10, pa 13 posto.

Mrdeža je već napravio kalkulacije i poslovni plan za iduću godinu računajući na 10 posto PDV-a. Poslao je ponude i počeo ugovarati aranžmane. Sada mu plan pada u vodu. Agencijama s kojima je ugovarao turističke aranžmane mora sada nuditi nove uvjete ili preuzeti na sebe gubitak.

“Kada je Vlada donijela odluku o smanjenju PDV-a u turizmu sa 25 na 10 posto, tome smo u potpunosti prilagodili svoje poslovne planove i izradili dugoročne kalkulacije prihoda i rashoda, kao i očekivani povrat na investicije. Poslovanje u turizmu zahtijeva planiranje na duže rokove i poznato je da se turistički aranžmani dogovaraju mjesecima unaprijed. Naravno da je u dužem periodu uvijek moguće očekivati intervencije u porezne stope, međutim ovakve izmjene poreza u samo jednoj poslovnoj godini ozbiljno narušavaju poslovne planove i financijsku stabilnost”, žali se naš sugovornik.

Pogubne promjene

Iako je visina poreza važna, dodaje, za poslovanjeje puno važnije da država osigura sigurnost i mogućnost dugoročnog planiranja. Posebno mu je to važno jer planira graditi još jedan hotel u Novigradu.

“Dugoročni ugovori su preduvjet razgovora s bankama. Svaki poslovni plan koji se prilaže bankama sadrži i stavku poreza. Predividost je stoga važna da možemo stabilno i sigurno poslovati, a ovim čestim promjenama međustopa poreza to nije moguće”, tvrdi on.

Priču vlasnika vrsarskog hotela ponovit će tisuću drugih poduzetnika.

Marina Kesner-Škreb sa zagrebačkog Instituta za javne financije sjeća se kako je još profesor Marijan Hanžeković svoje studente javnih financija učio da je najbolji porezni sustav stari porezni sustav, dakle onaj koji se ne mijenja.

“Pogubno je često mijenjati poreze i na taj način unositi neizvjesnost u poslovanje poduzeća. Neizvjesnost je neprijatelj investicija. Kako poduzetnici mogu planirati poslovanje i ulaganje ako se porezi tako često mijenjaju? Svaki poduzetnik sada mora presložiti svoje bilance za iduću godinu i odlučiti hoće li zbog najavljenog povećanja međustope PDV-a smanjiti svoje profite ili će povećati cijene”, kaže Kesner-Škreb.

‘Porezni ugriz’

Usprkos takvim upozorenjima, ministar financija rješenja za smanjivanje proračunskog deficita još traži i na prihodovnoj strani proračuna, u porezima.

Povećanje međustope PDV-a sada je jedina porezna promjena samo zato što mu koalicijski partneri nisu dali slobodne ruke. Što će biti do kraja mandata, teško je procijeniti jer se porezna politika vodi po modelu “ako prođe - prođe”.

A pravo je pitanje može li uopće ministar financija porezima više pokrivati deficit ili je fiskalni kapacitet hrvatskoga gospodarstva posve iskorišten? Budući da će za nekoliko mjeseci Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), odgovor na to pitanje on mora brzo dati.

Ako se gleda tzv. porezni ugriz države - dakle, svi fiskalni prihodi države koje ona ubere u jednoj godini - onda je Hrvatska ispod prosjeka Europske unije, ne stoji loše. Prema zadnjim podacima Eurostata, hrvatski “porezni ugriz” čini 40,6 posto BDP-a, dok je prosjek svih 28 članica EU 45,4 posto BDP-a. Hrvatski je problem nešto drugo, ozbiljnije: preveliko porezno opterećenje proizvodnje. Proizvodnje je malo, pa se porezni teret nema gdje raširiti. Proizvodnju opterećuju porezi na rad, razni doprinosi, a najviše možda parafiskalni nameti koji su sinonim za neučinkovitost državne administracije.

“Hrvatska normativno nema veliko porezno opterećenje, ali previše se plaća ni za što. Za plaćeni porez poduzetnik od države dobije ništa ili puno manje nego poduzetnik u Austriji ili Njemačkoj. Primjer je HGK: morate joj platiti članarinu, a za to od nje ne dobijete ništa. Kad njemački poduzetnik plati takav namet, onda ima i koristi od toga. Znači, u Hrvatskoj nema ‘value for money’, nego ništa za novac”, smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Zbog toga je važna reforma državne uprave, da novac koji se potroši na nju napokon dobije nekakvu protuvrijednost za gospodarstvo. Procedura prekomjernog deficita koja slijedi Hrvatskoj već je puno puta primijenjena u državama EU i sve su one rješenja tražile i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani proračuna. Povećavale su poreze i rezale troškove, u kombinaciji.

Prvi na udaru obično su bili porezi na potrošnju: PDV, trošarine na energente, na duhan i slično. Drugi red poreza koje su države s EDP-om dirale bile su porezne olakšice. Ukidale bi razne oblike izuzeća od poreza ili olakšica.

Imovinski porezi

Zadnji, treći blok poreza koji su došli na red su oni najosjetljiviji, imovinski porezi. Riječ je o povećanju poreza na kapitalnu dobit te raznih poreza na imovinu, od nekretnina do ušteđevine.

Imovinski porezi najviše su ideološki obojeni, jer se zapravo radi o oprezivanju bogatijih građana, bilo da su bogati nekretninama, dionicama ili bankovnim računom. Za većinu građana povećanje takvih poreza obično nije problematično. Ali, primjer Francuske, koja je planirala najradikalnije od svih članica EU udariti po bogatima, pokazuje da takav potez ipak može izazvati i negativne posljedice za državnu blagajnu: može doći do bijega kapitala. Zato su i Francuzi ublažili svoj prvotni plan drastičnog oporezivanja bogatstva.

Hrvatska tek treba ući u proceduru prekomjernog deficita, ali je već iskoristila neke porezne adute za smanjivanje deficita.

Sklizak teren

Opća stopa PDV-a povećana je na 25 posto, sada će se povećati međustopa PDV-a, a ministar financija počinje ukidati i porezne olakšice. Državni poticaj za stambenu štednju ukida se na godinu dana, a plan ukidanja porezne olakšice za kupnju prvog stana nije prošao samo zahvaljujući protivljenju HNS-a.

Budući da je premijer odlučio da se PDV više neće povećavati, ministru financija jedini je manevarski prostor na prihodovnoj strani sada područje imovinskih poreza.

Iskustva gotovo svih tranzicijskih zemalja pokazuju da nije dobro osloniti proračun samo na potrošačke poreze, dakle PDV i trošarine. U gospodarskoj krizi potrošački porezi jako osciliraju, prihodi od njih naglo padaju jer se i potrošnja brzo smanjuje.

Baltičke države bile su posebno pogođene krizom potrošnje koja je gotovo urušila njihovu poreznu bazu, a drugih poreznih izvora nisu imale.

...

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:31