Nakon objave odluke uredništva Jutarnjeg lista o donaciji oglasnog prostora građanima koji su ugroženi bračnim referendumom, tisuće građana poslale su poruke potpore.
Inspirirano velikim odazivom i pozivima na daljnju akciju, uredništvo Jutarnjeg odlučilo je otići korak dalje.
Hrvatska se nalazi pred presudnim povijesnim pitanjem: želimo li otići naprijed i postati dio zajednice ujedinjenih europskih zemalja, nakon što smo to postali formalno, ili ćemo tonuti sve dublje u prošlost i izolaciju?
Ne radi se o dnevnopolitičkom ili stranačkom, nego o civilizacijskom pitanju.
Građanima se, baš kako smo ušli u Europsku uniju, nameće diskriminacija protiv društvenih skupina i suvremenih vrijednosti: organiziraju se prosvjedi i vode se akcije protiv gay građana, dvojezičnih ploča, stranih radnika i općeg društvenog napretka.
Riječ je o svijetu koji građani predobro poznaju, svijetu kojim vladaju mitovi, diskriminacija, netolerancija, namješteni javni natječaji, pljačke javnog novca, HGK, HAC i Fimi-Media, ratni i neratni zločinci i otuđivanje socijalne pomoći od onih kojima uistinu treba.
Želi li Hrvatska ostati tamo ili želi ići naprijed i postati zemlja u kojoj svaki stanovnik ima jednake šanse za uspjeh bez obzira na boga kojeg poštuje, spol koji voli i pismo koje koristi?
Želi li Hrvatska konačno izgraditi društvo slobode, otvorenosti, tolerancije, jednakih šansi za svakog stanovnika, multikulturalnosti, dvojezičnosti i zaštićenih prava najslabijih među nama? Hoćemo li otići naprijed i postati država u kojoj se ocjenjuju znanje i trud, a ne podrijetlo, imovinsko stanje, seksualna orijentacija ili vjeroispovijest?
Ili ćemo ostati i tonuti sve dublje u svijet pljački javnog novca i diskriminacije protiv dijelova društva, dok ne odemo tako daleko da ćemo ostati bez javnog novca koji možemo otuđiti i bez skupina koje možemo diskriminirati.
Uredništvo Jutarnjeg duboko vjeruje da većina građana, za razliku od glasnih i dobro organiziranih skupina, želi naprijed u modernu, europsku zemlju.
Uredništvo Jutarnjeg također vjeruje da se u ovoj, posljednjoj šansi za Hrvatsku da postane suvremena i otvorena zemlja ne može ostati neutralan. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko tjedana i mjeseci svoj medijski i oglasni prostor dati svim udrugama, skupinama i pojedincima koji se žele izjasniti protiv diskriminacije svake vrste, protiv referenduma o braku, protiv rušenja dvojezičnih ploča i protiv sprječavanja društva da ide naprijed.
Našu akciju “Naprijed” možete pratiti na https://www.facebook.com/Naprijed
Svoje komentare i iskustva i dalje nam možete slati na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Mislav Čavajda, glumac
Na referendum se mora izaći jer je to čin demokracije. I, naravno, glasat ću protiv. Uz toliko problema koje imamo, nevjerojatno mi je da postoje ljudi koji s toliko ponosa i snage idu u projekt protiv zajedništva i ljubavi. Umjesto da se okrenemo jedni drugima, mi se otuđujemo. Dužnost je onih koji imaju moć da dignu glas. Jutarnji ima moć, a samim tim i dužnost da takav stav istakne.
Hrvoje Crkvenac, urednik portala Križ života
Akcija koja je usmjerena protiv građana naše države nešto je što se jednostavno ne može podržati. Upravo takva je akcija referendum o braku. Inicijativa ‘U ime obitelji’ i Crkva, koja stoji iza te inicijative, imaju mnogo više načina kako očuvati brak, a referendum i diskriminirajuće pitanje nisu jedan od tih načina. Zato snažno podržavam akciju ‘Naprijed’ Jutarnjeg lista.
Arsen Dedić, kantautor
Kada sam prvi put bio u SAD-u, čuo sam jednu misao kojom ću objasniti koji je moj stav o bilo kakvom obliku diskriminacije. Ta misao je sljedeća: Drži do moje slobode kao da držiš do svoje slobode. Nikome slobodu ne bih oduzeo i držao bih do svoje slobode. To je moje mišljenje.
Nenad Fabijanić, arhitekt
Vrlo je teško raspravljati o manjini jer postoji velika šansa za manipulaciju. Posebice kada velika većina odlučuje o nečemu. To može završiti kobno. Znamo kako je ta demokracija većine prošla u Njemačkoj 1933. Nakon toga u Ustav može ući bilo što. Izaći ću na referendum i glasati protiv. Glasat ću za pravo svih manjina kad je riječ o njihovoj intimi i privatnosti.
Dalibor Matanić, redatelj
Akcija ‘Naprijed’ ono je što nam u ovom trenutku treba. I zbog toga čestitam Jutarnjem. Mi uvijek usmjeravamo svoju snagu prema podjelama, umjesto da stremimo tome da naša država bude mjesto kvalitetnog življenja. Zašto ne želimo biti zemlja u kojoj za polemike o partizanima i ustašama, o ćirilici, o crncima i gayevima, o vjernicima i ateistima neće biti mjesta?
Jelena Veljača, glumica
Koliko god taj referendum i referendumsko pitanje bilo diskriminirajuće i suludo, na referendum se mora izaći. Ja ću zaokružiti protiv. I tu nema objektivnosti i nepristranosti. Mediji imaju odgovornost ukazivati na diskriminaciju. A ovaj referendum je upravo to - poziv na diskriminaciju manjine. Akcija Jutarnjeg je nešto što se očekuje od medija.
Vinko Brešan, redatelj
Puno veći problem od referenduma jest činjenica da postoji udruga ili inicijativa koja želi zavirivati u tuđe krevete. Naša cijela država, a tu mislim na ljude koje su izabrali građani da vode državu i da sjede u Saboru, i na one koji pokreću ovakve inicijative, jedan su veliki kandidat za europsku komediju godine. Svećenikova djeca su male beba prema našoj Hrvatskoj.
Dr. Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti
Doista je vrijeme za akciju u kojoj će građani reći “ne!” svakoj vrsti diskriminacije, ali i bahatosti političkih elita. Nalazimo se u opasnoj situaciji, s Vladom koja vuče katastrofalne potez, parlamentom čije me glasovanje užasava, Ustavnim sudom koji ne obavlja svoj posao i neozbiljnom opozicijom. Svi oni koji se gnušaju diskriminacije u bilo kojem obliku sada naprosto moraju reagirati. Sutra može biti kasno.
Slavenka Drakulić, književnica
Tolerancija na diskriminaciju raste po cijeloj Europi, ti diskriminatorski glasovi sve se jače čuju. Višestruki su razlozi za to, ali osim, uvjetno rečeno, krize duha, velikim dijelom porastu diskriminacije pridonosi i ekonomska kriza. Ljudi traže krivce. Možda ne misle da bi trebalo zabraniti brak onima koji vole isti spol, možda uopće ne promišljaju o dvojezičnosti, ali treba im krivac, treba im mjesto da iskale nezadovoljstvo. I zato je potrebna osobita osjetljivost medija i njihova odgovarajuća reakcija. Jasno je da je uvijek vijest kad netko razbije ploču, a da će reakcija koja to osuđuje imati manji medijski odjek. Zato su osobito važne akcije poput ove Jutarnjeg lista, važno je otvoriti se toj drugoj javnosti, jer javnost samo tako može biti javna - ako se ima gdje izraziti.
Oliver Frljić, redatelj
U hrvatskoj varijanti Ustav se shvaća kao legitimacija za nesmetano iživljavanje većine nad manjinama. Udruga “U ime obitelji” samo pokušava realizirati ono što većina u hrvatskom društvu misli. Jedino poraznije od ovog imbecilnog referenduma je činjenica da uopće postoji zakonska mogućnost da se građani na taj način izjašnjavaju o ukidanju prava jedne manjine.
Dr. Boris Lenhard, profesor na Imperial Collegeu u Londonu
Pogrešno smo mislili da je Hrvatska dosegla neke norme ispod kojih više neće ići. Demantirale su nas grupacije koje žele definirati brak u Ustavu na štetu gay parova, grupacije koje razbijaju ćirilične ploče i druge koje ne prezaju ni od čega. Zato je ova akcija Jutarnjeg nužnost. Nadam se da će pokrenuti sve one koji se žele ponositi i nečim za što su zaslužni, a ne samo pripadnošću plemenu, hrvatstvu i katoličanstvu, odnosno onim što su slučajno stekli.
Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske
Promatram li period svojeg svjesnog života, koji sam sav proveo na istom geopolitičkom prostoru, zaključujem da društvo ide prema naprijed, da smo sve osjetljiviji i sve manje tolerantni na diskriminaciju. Ali ona nije nestala. I podržavam suzbijanje svake diskriminacije - uvijek, ne samo kampanjski. Nadam se da će se Jutarnji boriti baš tako - protiv svake diskriminacije - i da neće izuzeti iz vida da je nekad diskriminacija uperena prema većini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....