Sustav za prepoznavanje lica bi u minuti otkrio atentatora

Da hrvatska policija raspolaže sustavom za identifikaciju osoba putem aplikacije za prepoznavanje lica, u kratkom bi roku mogla utvrditi identitet osobe koju dovodi u vezu s likvidacijom Vinka Žuljevića Klice, a čiju je fotografiju u srijedu objavila te zamolila građane za pomoć u njezinu lociranju.

Identitet bi naravno mogli utvrditi ako je ta osoba u bazi, poput one fotografija osoba za osobne iskaznice, koja bi bila povezana sa sustavom za identifikaciju.

Ali programom poput NeoFacea ili Cognitecha MUP ne raspolaže pa bi glavni motiv za identifikaciju tražene osobe mogla biti novčana nagrada od 50.000 kuna ili pak neki drugi motiv. Nije isključeno da je ta osoba već negdje snimljena ili da će je netko prepoznati. Možda će se u neugodnostima naći i osobe koje su slične osobi s fotografije.

Sužavanje kruga

- Fotografija na stranicama MUP-a nije idealna za identifikaciju pomoću sve brojnijih aplikacija za prepoznavanje lica. Značajni svjetski proizvođači tih sustava zahtijevaju za pouzdan rad minimalno 250 pixela/metar do 330 pixela/metar, što je povezano s rezolucijom videokamere i još važnije s rezolucijom i kvalitetom snimljene fotografije. Taj podatak znači da bi bez obzira na udaljenost osobe od kamere rezolucija snimljenog materijala za potrebe identifikacije trebala iznositi barem 65 pixela između centra lijevog i desnog oka. Kvaliteta i pouzdanost automatske identifikacije ovisi dodatno o snimljenom kutu promatranog lica, predmetima koji mogu otežati identifikaciju poput naočala, kape i sličnim. Konkretna fotografija objavljena na portalu MUP-a čini mi se upotrebljiva za automatsku Face Recognition identifikaciju. Prolazak kroz FR algoritam ne mora sa stopostotnom točnošću pronaći osobu, ali već iz tih fotografija može značajno suziti krug traženih osoba. Veliku pomoć može pružiti i širi krug građana koji mogu pridonijeti identifikaciji osobe s fotografije - kaže Davor Delišimunović, direktor sektora tehničke zaštite AKD Zaštite.

Tisuće kamera

Jedan od slučajeva u kojima je policija koristila snimku nadzorne kamere za provjeru identiteta sumnjivca bilo je ubojstvo Ive Pukanića. Nedaleko od mjesta ubojstva u Vlaškoj jedna od nadzornih kamera snimila je Željka Milovanovića zvanog Letač, bez kacige. U tom slučaju policija je “pješice” pregledavala nadzorne kamere. U slučaju ubojstva Ivane Hodak istražitelji su također pregledali tisuće snimaka nadzornih kamera, ali one nisu bile od koristi u identifikaciji Mladena Šlogara Žile.

Kako već i u Hrvatskoj, a posebice u Zagrebu na javnim površinama, na pročeljima i u unutrašnjosti tvrtki ili radnji postoje tisuće nadzornih kamera, doduše različite kvalitete, snimka koju je dala policija mogla bi se pokušati “matchirati” kad bi policija imala sustav za uspoređivanje biometrijskih podataka lica. Kao što ga ima za upoređivanje otisaka prstiju - AFIS.

Karakteristične crte lica

U Velikoj Britaniji, u kojoj je instalirano oko šest milijuna nadzornih kamera, policija se koristi suvremenim programima za prepoznavanje lica radi identifikacije potencijalnih počinitelja kaznenog djela. Uporaba računalnih programa otvorila je i brojne etičke rasprave o tome je li to još jedan korak prema sustavu “totalnog nadzora”.

O korištenju računalnih programa za prepoznavanje pišu i hrvatski autori iz zaštitarske struke, iz policije, ali i s Fakulteta elektronike i računarstva. Delišimunović se s tom tehnologijom susreo još prije desetak godina na sajmu zaštitarske opreme.

- Snimila me nadzorna kamera jednog izlagača i kako sam bio zainteresiran za njihovu opremu i programsku podršku, ostavio sam im posjetnicu s kontaktima. Unijeli su snimku s karakterističnim crtama lica, povezali je s podacima i unijeli to u svoju aplikaciju. Kad sam iduće godine prilazio prostoru istog izlagača, nakon ulaska u vidno polje kamera na velikom se monitoru pokazala poruka dobrodošlice s podacima iz posjetnice i mojom snimkom. Bio sam iznenađen - rekao nam je Delišimunović.

Suvremeni sustavi u minuti mogu “provrtjeti” nekoliko milijuna fotografija radi usporedbe sporne fotografije s bazama podataka fotografija pohranjenih u sustavu. Ljudsko lice dijeli se na 80 karakteristika (npr. razmak između očiju, dimenzije nosa, položaj i razmak između jagodičnih kostiju, dimenzije i oblik brade itd., po obilježjima koja ispunjavaju uvjete tražene za identifikacijska obilježja.

Dvadestak točaka

Da bi prepoznavanje bilo na razini identifikacije, treba postaviti traženi broj podudarnosti, između 15-ak i 20-ak, koje su trajne i nepromjenjive. Osoba se može propoznati čak i nakon kirurških korekcija lica, promjena frizure i boje kose, te nošenja naočala. Sustav prepoznavanja lica doduše nije 100 posto pouzdan jer kvaliteta ovisi o kutovima pod kojima je osoba snimana, kao i svjetlosnim uvjetima, napominje Delišimunović.