U konkretnom slučaju sud je utvrdio da nacionalni sudovi nisu uvjerljivo opravdali kontinuirano lišavanje slobode u tako dugom vremenskom razdoblju (od 19. svibnja 2011. do 25. siječnja 2013.) godine. Svako produljenje istražnog zatvora može biti opravdano samo ako postoje određene naznake istinskog zahtjeva javnog interesa, a trajanje oduzimanja slobode ne smije prelaziti razumno vrijeme.
Argumenti su to kojima se vodilo vijeće Europskog suda za ljudska prava (u kojem je bila i hrvatska sutkinja prof. dr. Ksenija Turković) kada su Zagrepčaninu Vlatku Šošu (36) početkom prosinca prošle godine dosudili ukupno 7600 eura (2600 za neimovinsku štetu i 5000 za troškove) zbog povrede članka 5. Konvencije za zaštitu temeljnih sloboda i ljudskih prava koja regulira pravo na slobodu i sigurnost.
Tražio čak i manje
To je znatno manje od svote koju je tražio Šoš u tužbi koju je Europskom sudu podnijela njegova zastupnica, odvjetnica Gordana Grubeša, ali ovakva presuda mogla bi imati dalekosežne posljedice na neke druge postupke u tzv. “uskočkim predmetima” u kojima se okrivljenicima do maksimalnog trajanja produljuje pritvor, a gdje se gotovo “tipski i po špranci” prepisuju rješenja o određivanju pritvora.
Dugačka presuda
Vijeće Europskog suda za ljudska prava kojim je predsjedao sudac Isil Karakas “seciralo” je svaku odluku kojom je Šošu određen i produljivan pritvor. Kako one koje je donosio splitski Županijski sud, one koje je donosio Vrhovni sud Hrvatske, argumente tužiteljstva, odgovore na tužbu Republike Hrvatske i sve to naveo na 24 stranice presude. Analizirali su domaće zakonodavstvo kao i već ranije donesene presude Europskog suda za ljudska prava.
Šošu je pritvor bio određen i produljivan zbog opasnosti utjecaja na svjedoke, mogućnosti ponavljanja djela kao i osobito teških okolnosti s obzirom na to da se radilo o krijumčarenju velike količine kokaina.
Radilo se o akciji “Dogma”, a optužnica USKOK-a teretila je skupinu u kojoj je bio prvookrivljeni Petar Ćosić (44) da su se organizirali tako da su od siječnja 2010. do svibnja 2011. godine na području Zagreba, Zadra, Splita, potom Slovenije, BiH, Nizozemske i Španjolske preprodavali kokain koji su prije toga dovozili brodovima iz Južne Amerike, odnosno Brazila, do luka u Španjolskoj.
Zaštita komunikacije
Prema optužnici USKOK-a, koja je bila podignuta 16. svibnja 2012. godine, Vlatko Šoš bio je zadužen za zaštitu interne telefonske komunikacije unutar grupe. Imao je dva “zaštićena” kriptirana mobitela preko kojih je uglavnom komunicirao s okrivljenim Manuelom Vulićem (29) zvanim Manči, a po potrebi i s osobama hijerarhijski više rangiranim od Vulića. Cijela je “operacija” bila dobro uhodana sve dok u svibnju 2011. godine u Španjolskoj nisu uhićeni Zadranin Đorđe Fistrić zvani Đoko (44) i Osječanin Nebojša Erkman koji ima boravište u španjolskoj.
Glavni provoditelj akcije bila je američka DEA u suradnji sa španjolskom, crnogorskom i hrvatskom policijom te srpskom BIA-om, i to u trenutku kad su u španjolskom gradiću Cullera u blizini Valencije uhićeni Fistrić i Erkman nakon što su preuzeli pošiljku s oko 338 kilograma kokaina, čiju je dopremu brodom iz Brazila organizirala Ćosićeva skupina. Suđenje je počelo 31. ožujka 2014. godine i još je u tijeku.
Nije bilo dokaza
U tužbi protiv RH sudu u Strasbourgu Šošova zastupnica tvrdila je da se očito istražni zatvor pretvorio u prijevremeno odsluženje kazne. Sve to stavila je u korelaciju s argumentima koji su navođeni kod određivanja pritvora, a iz kojih je prema tužbi proizlazilo da nije bilo relevantnih dokaza koji bi opravdavali tako dug istražni zatvor. Jedan od protuargumenata RH u odgovoru na tužbu bio je kako se prilikom odlučivanja o produljenju pritvora razmatralo o mogućnosti da se pritvor zamijeni nekom drugom mjerom, ali se smatralo da te mjere ne bi bile odgovarajuće s obzirom na težinu djela. Sucima europskog suda za ljudska prava to nije bilo uvjerljivo i presudili su u Šošovu korist.
Tjeralica ENFAST-a: Hrvatska još traži Ješovnika
Jedan od optuženih iz ove skupine za kojeg je suđenje predloženo u odsutnosti je i Darijan Ješovnik. Njegovo lice osvanulo je u petak na tjeralicama na Europskoj mreži timova za aktivno traženje bjegunaca (ENFAST) pokrenutoj uz podršku Europola. Na web stranici www.euromostwanted.eu građani mogu anonimno dojaviti korisna saznanja o najzloglasnijim bjeguncima traženima zbog sumnje da su počinili najteža kaznena i teroristička djela u Europi. Platforma je dostupna na 17 jezika Europske unije, a na stranici “najtraženijih bjegunaca u Europi” trenutno sudjeluju 22 zemlje, među kojima je i Hrvatska.
Odvjetnica Gordana Grubeša: Presuda koja mijenja praksu naših sudova
Nadamo se da će ova presuda imati puno veće značenje od dosuđene svote, koja je dosta visoko odmjerena s obzirom na praksu tog suda. Vjerujem da će upravo ova presuda znatno utjecati na rad hrvatskih sudova kada je u pitanju pravo na slobodu i da će sigurno biti korištena u stvaranju ili bolje reći mijenjanju prakse naših sudova u određivanju i produljenju istražnog zatvora. Potvrđen je naš stav da je istražni zatvor mjera kojoj treba pribjegavati samo u izuzetnim i opravdanim situacijama, a čije trajanje mora biti u razumnim granicama, kako to uostalom naleže i Zakon o kaznenom postupku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....