U Europi je u zadnjih 40 godina nestalo 600 milijuna ptica, od toga 247 milijuna vrabaca

U zadnjih 40 godina u Europi je nestalo 600 milijuna ptica gnjezdarica, od čega 247 milijuna običnih vrabaca, rezultati su najnovije studije o pticama gnjezdaricama na području Europske unije.

Osim vrabaca, među nestalim su gnjezdaricama i brojne nekoć sveprisutne vrste ptica, poput žutih pliski (97 milijuna manje), čvoraka (75 milijuna manje) i ševa (68 milijuna manje), piše Guardian.

U sklopu studije, koju su proveli znanstvenici Britanskoga kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB), udruga BirdLife International i Češko ornitološko društvo, analizirani su podaci za 378 od 445 vrsta ptica s područja zemalja EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva. Ustanovili su da je ukupan broj ptica koje se razmnožavaju pao za 17 do 19 posto između 1980. i 2017. godine.
Istraživanje je pokazalo da je realno izgubljeno čak 900 milijuna vrsta ptica, a taj se broj može umanjiti za povećanje populacija određenih ptičjih vrsta od oko 340 milijuna. Među njima su zviždak, kos, carić (palčić), češljugar, crvendać, golub grivnjaš i plavetna sjenica.

Studija je nastala na temelju podataka Europskoga popisa običnih ptica, kao i podataka s redovnih izvješća država članica u skladu s Direktivom EU-a o pticama.

Ukupan i proporcionalan pad broja ptica gnjezdarica posebno je velik među vrstama koje ovise o poljoprivrednim predjelima, odnosno o travnatim staništima.

Studija ističe da je velik dio ovakvog pada broja ptica u Europi uočen osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, dok je stopa opadanja nešto povoljnija u prethodnome desetljeću. Rezultat je to većeg broja zakona o pticama koje je donio EU.
Najteža je situacija s nekoć sveprisutnim običnim vrapcem koji je od 1980. izgubio polovicu populacije, a u istom je razdoblju nestalo i oko 30 milijuna poljskih vrabaca.

Obje su vrste nestale zbog promjena u politikama koje se odnose na poljoprivredu. No obični (domaći) vrapci iz brojnih su gradova nestali iz još neutvrđenih razloga. Stručnjaci pretpostavljaju da je vjerojatno riječ o nestašici hrane, pojavi bolesti poput ptičje malarije i onečišćenju zraka.

Na pad populacije ptica utjecalo je i intenziviranje poljoprivrednih radova koji uzrokuju nestanak staništa, kao i korištenje sve više kemijskih sredstava u obradi zemlje. Posljedica je nestanak velikog broja insekata kojima se mnoge ptice hrane.
Poziv na buđenje

"Naša je studija svojevrstan poziv na buđenje, jer brojnim pticama prijeti stvarna prijetnja od izumiranja”, rekla je Fiona Burns, glavna autorica studije i stručna suradnica i znanstvenica u RSPB.

Ona smatra da je UN-ova konvencija o biološkoj raznolikosti koja bi se trebala održati iduće godine ključna za donošenje jakih temelja koji će spriječiti izumiranje ptica.

"U potpunosti podupiremo konkretan i čvrst dogovor, koji bi očuvanje ptičjih vrsta Europe stavio ispred, odnosno u fokus svih globalnih planova", istaknula je Burns.

Znanstvenica smatra da je potreban angažman čitavog društva i zajedničko "hvatanje u koštac s prirodnim i klimatskim krizama. To znači povećanje opsega poljoprivrede prihvatljive iskonskoj prirodi, to znači zaštitu vrsta, održivo šumarstvo i ribarstvo te što brže širenje mreže zaštićenih područja.”

Razmjeri nestanka određenih vrsta ptica u Europi usporedivi su sa sličnim problemom u Sjevernoj Americi. Ondje je od 1970. godine uočen nestanak čak 3 milijarde ptica.

Anna Staneva, privremena voditeljica zaštite u udruzi BirdLife Europe kaže da "ovo izvješće glasno i jasno ukazuje na to da priroda upravo zvoni na uzbunu. Premda je zaštita ptica koje su već rijetke ili ugrožene rezultirala uspješnim oporavkom za određene vrste, čini se da to nije dovoljno za održanje populacije onih vrsta koje smatramo brojnima."

"Obične" ptice postaju sve rjeđe, uglavnom zato što ljudi uništavaju prostore o kojima one ovise i na kojima žive.

"Vlade europskih zemalja moraju uspostaviti pravno obvezujuće ciljeve za obnovu prirode. U suprotnom će posljedice biti teške, a pritom mislim i na ljudsku vrstu", upozorila je Staneva.