MODERNO DOBA

Zašto je kloniranje deva veliki posao u Dubaiju? Daju i 50 tisuća dolara za taj postupak: ‘Nije riječ o zaradi!‘

Naravno, mnogi koji se odluče klonirati devu tvrde da im motiv nije zarada

Ilustracija

 Guillem Lopez/Alamy/Alamy/Profimedia

Kad je Nisar Ahmad Wani uspješno proveo prvo kloniranje deve 2009. godine, smatralo se to velikim napretkom. Danas je on voditelj Reproductive Biotechnology Centre u Dubaiju, a kloniranje je postalo toliko popularno da mu je to posao. Sa svojim timom radi na daljnjem razvoju tehnika kloniranja, kako bi mogli isto napraviti s bizonima. No, zasad centar gotovo sav svoj posao bazira na kloniranju deva.

Svake godine ‘stvore‘ desetke malenih stvorenja. Najpopularnije su kopije kraljica ljepote, onih deva koje imaju ‘ispravnu kombinaciju‘ oblika donje usne i dugog vrata. Naime, natjecanja za najljepšu devu u tom su dijelu svijeta zaista popularna, a novčane nagrade za pobjednice su zaista vrtoglave. Riječ je o toliko ozbiljnom poslu da su neki vlasnici posezali za prilično ružnim mjerama: ubrizgavali su sirotim životinjama silikone i filere, a povećavali su im dijelove tijela tako da bi im zavezali maramu kako bi dio dijela nataknuo. No, takvi se isključuju s natjecanja kad ih se otkrije. S druge strane, klonirane deve mogu normalno sudjelovati.

Premda iz Wanijevog centra službeno ne objavljuju cijene kloniranja, lokalni mediji su pisali kako ono košta malo više od 50 tisuća dolara.

Osim kraljica ljepote, kloniraju se i deve koje su uspješne u trkama, kao i one koje zbog genetskih manipulacija sposobne proizvoditi proteine u mlijeku, koje se onda koristi za razne farmaceutske pripravke. Uz to, centar nudi i kloniranje kućnih ljubimaca.

- Mladunče koje dolazi na svijet, a rodi ga surogat majka, ima sve gene od životinje koja se želi klonirati - kaže Wani za CNN.

No, podaci nisu baš sjajni kad je riječ o trudnoćama. Naime, samo deset posto deva na svijet donese klonirano mladunče, a inače je normalni postotak oko 60 posto.

Naravno, mnogi koji se odluče klonirati devu tvrde da im motiv nije zarada. Tvrde da su deve jednostavno tradicionalno blago i društvo ljudima, te da one imaju poseban status u odnosu na druge životinje.

No, ovaj centar se ne bavi samo kloniranjem deva, već i ‘proizvodnjom‘ elitnih. Kloniranje je ipak preskupo za većinu ljudi, no mogu si priuštiti da kupe životinju čiji je uzgoj pomno nadziran u laboratoriju.

.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:40