Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u utorak je započeo sa zaprimanjem prijava za energetsku obnovu obiteljskih kuća za što su građani pokazali velik interes.

Kako javljaju iz Fonda, podnošenje prijava u sustavu ePrijave omogućeno je od 10 sati, a u nepuna dva sata prijavu za sufinanciranje za neke od mjera energetske obnove podnijela su 8432 građana. Zaprimljene prijave bit će, kako istiću u Fondu, obrađivane redoslijedom zaprimanja, dok god bude dostupnih sredstava.

Na raspolaganju za provedbu ovog javnog poziva je 390 milijuna kuna. Sredstva su, kako su pojasnili, osigurana putem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u sklopu Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova.

Programom je predviđeno sufinanciranje cjelovite energetske obnove, vanjske ovojnice i stolarije, ali i financiranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije. Za obnovu pojedine kuće je, ovisno o mjerama, moguće od Fonda dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava.

Cilj ovog poziva, kako ističu u Fondu, je povećanje broja energetski obnovljenih obiteljskih kuća u Republici Hrvatskoj što će rezultirati uštedom energije i smanjenjem emisije CO2, a sve kao dio ostvarenja strateških ciljeva smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu.

Smanjenje potrošnje energije u energetski obnovljenim kućama podrazumijeva smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života. Nadalje, planiranje i provedba ovih aktivnosti podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka odnosno potiče gospodarsku aktivnost, te povećava tržišnu vrijednost obnovljenih nekretnina.

Kako je navedeno u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća iz svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, one su odgovorne za 40 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji, a kako se sektor zgradarstva širi neumitno se povećava potrošnja energije. Smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne su mjere, koje su potrebne da bi se smanjila energetska ovisnost Unije i emisije stakleničkih plinova.

Europska unija u međuvremenu je donijela Europski zeleni plan kojim je zacrtala da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent, a kroz program Fit for 55 planirano je do 2030. smanjenje emisije stakleničkih plinova najmanje za 55 posto.