Kroz novih pet javnih poziva i natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jedinicama lokalne samouprave i poduzećima na raspolaganju je 110,5 milijuna kuna. Sufinanciraju se energetska obnova kulturne baštine i projekti razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga („smart city“), ali i mjere za smanjenje emisija iz prometa. O pojedinostima tih programa i ovogodišnjim rezultatima Fonda na konferenciji za medije govorili su Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja i Siniša Kukić, direktor Fonda.

Kako je naglasio ministar Ćorić, svi programi koje provode Ministarstvo i Fond u potpunosti su usklađeni s Europskim zelenim planom i ostvarivanjem hrvatskih nacionalnih ciljeva uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

- Važno nam je djelovati tamo gdje su mjere provedbe tranzicije najpotrebnije i financijski pomoći građanima, lokalnim zajednicama i poduzetništvu da svoje domove učine ugodnijim i zdravijim za život, lokalne zajednice čišćim i suvremenijim, a poduzetnicima omogućimo konkurentniji nastup na tržištu - izjavio je ministar Ćorić.

Također je najavio kako će u budućnosti programi i mjere koje potiču biti još sveobuhvatniji.

- Korisnici će imati priliku obnoviti kuće, zgrade, instalirati fotonaponske elektrane, ugraditi dizalice topline, koristiti učinkovitije uređaje i opremu. Potaknut ćemo razvoj električnih punionica i nabavu električnih vozila i niz drugih programa, a sve u cilju da do 2030. godine smanjimo uvoz energije i zamijenimo dio fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije – istaknuo je ministar Ćorić.

Čulo se i kako je Fond u 2021. godini osigurao ukupno 850 milijuna kuna za razne projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Uvažavajući potrebe jedinica lokalne samouprave i gospodarstva osmišljeni su i neki novi pozivi koji se ove godine po prvi put objavljuju. Riječ o sufinanciranju komunalnih vozila i plovila na alternativna goriva, filtera za pročišćavanje zraka u javnom prijevozu, te energetski učinkovitih guma za autoprijevoznike.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Siniša Kukić je kazao kako je i ove godine najviše sredstava osigurano za energetsku obnovu obiteljskih kuća, čak 390 milijuna kuna.

- Za taj program ujedno vlada i najveći interes javnosti pa smo zaprimili čak 8.495 zahtjeva građana, podjednako iz svih krajeva Hrvatske. Zatraženo je sufinanciranje za više od 16.000 mjera energetske učinkovitosti, od toplinske izolacije i zamjene stolarije, pa do sustava za korištenje obnovljivih izvora energije – izjavo je Kukić dodajući kako je po projektu prosječno zatraženo oko 70 tisuća kuna.

Rečeno je i kako je ove godine sufinanciranje odobreno za nabavu energetski učinkovitih vozila, komunalne opreme, sanaciju divljih odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, kao i za projekte uređenja posjetiteljske infrastrukture u zaštićenim dijelovima prirode.

Uz to, lokalnim se jedinicama potiče izrada programa i akcijskih planova za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, a dovršen je i projekt nabave spremnika, koji bi trebali osigurati daljnji porast stope odvojenog prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Kako je najavljeno, godina koja slijedi trebala bi donijeti nova ulaganja i novi ciklus javnih poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

- Po pitanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, očekuju nas ambiciozni ciljevi te je zelenu tranziciju potrebno maksimalno ubrzati – najavili su iz Fonda.

Dodajmo kako je u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća iz svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada navedeno da su zgrade odgovorne za 40 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji, a kako se sektor zgradarstva širi neumitno se povećava potrošnja energije.

Mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, kako je istaknuto, trebalo bi uzeti u obzir klimatske i lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitostost.

Smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu potrebno je i da bi se smanjila energetska ovisnost Unije i emisije stakleničkih plinova.

Europska unija u međuvremenu je donijela Europski zeleni plan kojim je zacrtala da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent, a nakon što je u lipnju 2021. godine Europski parlament usvojio europski propis o klimi, politička predanost klimatskoj neutralnosti mijenja se u obvezujuću zadaću za EU i države članice.

Također povećan je cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.