ŠUME EUROPE

Ekstremni vremenski događaji i sve veća potražnja za drvnim proizvodima, ubrzali su gubitak drveća u posljednjem desetljeću
Park Prirode Žumberak, Ilustracija
 Matija Djanjesic/Cropix

Europska komisija predstavila je prošloga petka svoju novu strategiju o šumama u kojoj se obvezuje da će u sljedećem desetljeću zasaditi najmanje tri milijarde dodatnih stabala. Milijarde planiranih stabala trebale bi uvelike smaniti utjecaj stakleničkih plinova.

U Europskoj uniji šume čine oko 38 posto ukupne površine zemljišta. Finska (71 posto ukupne kopnene površine) i Švedska (67 posto) su najgušće pošumljene zemlje, a slijede ih Slovenija, Estonija i Latvija.

Ekstremni vremenski događaji i sve veća potražnja za drvnim proizvodima, ubrzali su gubitak drveća u posljednjem desetljeću. Nova strategija prepoznaje važnost šuma u borbi protiv klimatskih promjena - ali i njihovu ulogu u proizvodnji obnovljivih izvora energije.

Premda je dobar dio EU politika orijentiran na očuvanje šuma, najveći dio šumarskih politika i dalje ostaje prvenstveno nacionalna nadležnost.

"Potražnja za drvom samo se povećava, a iako su u strategijama za očuvanje šuma do sada predložene neke mjere za zaštitu šuma i biološke raznolikosti, one jednostavno nisu bile dovoljne", izjavio je Martin Harper iz nevladine udruge BirdLife Europe.

Slično tome, Kelsey Perlman, iz nevladine organizacije Fern smatra kako su "predloženi pravni lijekovi previše plahi da bi se suočili s izazovom". Tri milijarde novih stabala trebale bi, barem donekle, zadovoljiti zahtjeve nevladinih udruga.

Europski parlament ovoga lipnja usvojio je i rezoluciju „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote” kojom se nastoji riješiti tekuća kriza bioraznolikosti u Europi i svijetu.

Zastupnici su izrazili žaljenje što Unija nije postigla ciljeve u području bioraznolikosti za 2020. te kažu da nova strategija mora adekvatno obuhvatiti svih pet uzročnika promjena u prirodi: promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste. Ističu da za zaštitu bioraznolikosti u Europi treba mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2024 00:58