Članovi Odbora Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) u četvrtak, 10. veljače, razmatrat će nacrt mišljenja izvjestiteljice Luise Regimenti (EPP) o izvješću pod nazivom "Nova strategija EU-a za šume do 2030 - održivo upravljanje šumama u Europi".

Izvješće se, navedeno je na stranicama spomenutog odbora, temelji na komunikaciji Europske komisije "Nova strategija EU-a za šume do 2030" od 16. srpnja 2021. godine i bavi se, među ostalim, ulogom šumarstva u Europskom zelenom planu. Jedan od fokusa je i održivo gospodarenje šumama.

Inače, u svojoj lanjskoj komunikaciji, Komisija je podsjetila da šume i šumska zemljišta prekrivaju više od 43,5 posto kopnene površine Europske unije. One su, navedeno je, ključne za zdravlje i dobrobit Europljana, ali se isto tako nalaze i pod sve većim pritiskom, i to ne samo zbog prirodnih procesa, nego i zbog pojačane ljudske aktivnosti.

Primjerice, u tom dokumentu Komisija navodi kako se procjenjuje da u EU-u postoji 16 milijuna privatnih vlasnika šuma, dok je 40 posto šuma u nekom sustavu javnog vlasništva. U EU-u je 2018. godine u tradicionalnom sektoru koji se temelji na šumama (gospodarenje šumama, sječa, piljenje, drvni proizvodi, pluto, celuloza i papir) radio 2,1 milijun ljudi, čime je ostvarena bruto dodana vrijednost od 109.855 milijuna eura.

Nadalje, još 1,2 milijuna ljudi radilo je u proizvodnji namještaja na bazi drva i u tisku na papir knjiga, novina čime je u ta dva sektora ostvarena bruto dodana vrijednost u iznosu od 25 milijardi odnosno 31 milijarde eura. Isto tako, navodi Komisija u dokumentu, iste je godine u drvnoj industriji bilo aktivno 397.000 tvrtki, odnosno 20 posto proizvodnih poduzeća u cijeloj Uniji.

Ako se tome pridodaju sektori izdavanja tiskanih dokumenata, toplinske i električne energije na bazi drva te gradnje na bazi drva, prošireni vrijednosni lanci koji se temelje na šumama podržavali su četiri milijuna radnih mjesta u zelenom gospodarstvu.
Taj se broj od 2008. do 2013. smanjio za oko 20 posto i otad je prilično stabilan, navode.

Cilj nove strategije za šume jest prevladati izazove i osloboditi potencijal šuma, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti, najboljih dostupnih znanstvenih dokaza i zahtjeva za bolju regulativu, kažu, a strategija se temelji na Europskom zelenom planu i Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. te je u njoj prepoznata središnja i višefunkcionalna uloga šuma, ali i doprinos šumara i cijelog vrijednosnog lanca koji se temelji na šumama u postizanju održivog i klimatski neutralnog gospodarstva do 2050., uz istodobno osiguravanje obnove, otpornosti i odgovarajuće zaštite svih ekosustava, stoji u dokumentu.

"Strategija EU-a za šume napisana je u trenutku kad se počinju jako ubrzavati krize povezane s klimom i bioraznolikošću. Ključno će biti sljedeće desetljeće te se stoga u strategiji predstavlja konkretan plan za 2030. u kojem se kombiniraju regulatorne, financijske i dobrovoljne mjere. To uključuje mjere za jačanje zaštite i obnove šuma, poboljšanje održivog gospodarenja šumama te poboljšanje praćenja i djelotvornog decentraliziranog planiranja šuma u EU-u kako bi se osigurali otporni šumski ekosustavi i omogućilo šumama da ostvare svoju višenamjensku ulogu.

Kako bi se dodatno poduprlo održivo biogospodarstvo koje se temelji na šumama za klimatski neutralnu budućnost, u strategiji se predlažu mjere za inovacije i promicanje novih materijala i proizvoda koji bi zamijenili proizvode na bazi fosilnih goriva te za poticanje nedrvnog šumskog gospodarstva, uključujući ekoturizam. Strategija je usmjerena i na održivo ponovno pošumljavanje i pošumljavanje te joj je priložen plan za sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala u EU-u do 2030. godine", tvrdi Komisija koja usput podsjeća da su izazovi vezani uz šume globalna stvar. Naime, navode kako se šumovita područja i dalje smanjuju za, u prosjeku, 4,7 milijuna hektara godišnje te da se godišnje iskrči 10 milijuna hektara šuma.