Nastavno na Strategiju Europske komisije "Od polja do stola", ove je srijede izglasano Mišljenje u čijem je sastavljanju i donošenju, kao pregovarač Kluba zastupnika EPP-a, sudjelovao i doc. dr. sc. Tomislav Sokol, član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO).

Izglasano mišljenje, među ostalim, ističe potrebu jasnog pružanja informacija o hranidbenim vrijednostima prehrambenih proizvoda na prednjoj strani njihova pakiranja, ali i poziva na uvođenje obveze navođenja države podrijetla za širi krug proizvoda. Mišljenjem se uvodi i razlikovanje tradicionalnih proizvoda među kojima se nalaze i oni hrvatski, u odnosu na proizvode s visokim udjelom rafiniranih šećera i soli.

Strategijom "Od polja do stola" pokušavaju se ojačati napori poljoprivrednika u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti, a istovremeno i ojačati položaj potrošača.

"Istraživanja su pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla. Upravo zato sam se u ovom Mišljenju snažno založio za uvođenje pojednostavljene oznake o hranidbenoj vrijednosti na prednjoj strani pakiranja. Taj model pokazao se uspješnim ne samo pri informiranju potrošača o nutritivnim vrijednostima hrane već i kao dobra javnozdravstvena mjera. Naime, studije su pokazale da takve oznake mogu doprinijeti smanjenju smrtnosti od nezaraznih bolesti povezanih s prehranom. Također, založio sam se da se proširi krug proizvoda za koje postoji obveza obveznog navođenja države podrijetla. Označavanje zemlje podrijetla trenutno je obvezno samo za određene namirnice, poput voća i povrća, ribljih proizvoda, maslinovog ulja i određenih vrsta mesa. Želim da potrošač, kad kupuje mlijeko, zna odakle to mlijeko dolazi!'', tvrdi Sokol te dodaje kako je tijekom pregovora posebnu pozornost posvetio zaštiti hrvatskih tradicijskih proizvoda poput slavonskog kulena i dalmatinskog pršuta.

"Oni predstavljaju ne samo gastronomsku, već i kulturološku i gospodarsku vrijednost koja se ne može i ne smije izjednačavati sa štetnim proizvodima poput rafiniranog šećera. Strategijom se sugeriralo upravo to, jer je išla u smjeru preporuke ograničavanja mogućnosti oglašavanja ponude i cijena mesnih proizvoda kao i svrstavanja takvih proizvoda u istu, negativnu, kategoriju s konzumacijom soli i šećera. Čvrstog sam stava kako su takve tendencije potpuno neprihvatljive, jer predstavljaju slabljenje pozicije naših tradicionalnih proizvođača, obiteljskih gospodarstava i malih i srednjih poduzetnika", smatra Sokol.

Strategija "Od polja do stola" ključan je dokument koji će odrediti kako i koliko kvalitetno će se građani EU hraniti u idućem razdoblju. Ona definira i nastojanja koja za cilj imaju do 2030. smanjiti uporabu kemijskih pesticida za 50 posto, uporabu gnojiva za 20 posto te smanjiti uporabu antibiotika u uzgoju životinja na području EU za 50 posto. Uz to, planira i povećanje površina pod ekološkim uzgojem na najmanje 25 posto od ukupnog, uz značajan rast organske akvakulture.

(Priredila: Martina Hrupić)