Digitalna i zelena tranzicija glavni su prioriteti Europske unije. U svojoj dugoročnoj strategiji Europa do 2050. želi postati klimatski neutralna, te se u ostvarenju tog cilja poduzimaju različite inicijative kojima se štiti okoliš i potiče zeleno gospodarstvo.

Ususret Danu Europe pitali smo hrvatske eurozastupnike koja je zadaća institucija, počevši od Europskog parlamenta do vlasti u državama članicama, konkretno Hrvatskoj, a što može učiniti svaki građanin na putu prema klimatski neutralnoj Europi.

- Europski parlament podržava dugoročni cilj EU a u smislu klimatske neutralnosti. U svojoj rezoluciji od 14. ožujka 2019. o klimatskim promjenama Europski parlament podržao je cilj EU-a da se do 2050. postigne nulta neto stopa emisija stakleničkih plinova. U rezolucijama od 28. studenoga 2019. naglasio je da Unija kao globalni predvodnik i u suradnji s drugim velikim globalnim gospodarstvima treba težiti postizanju nulte neto stope emisija stakleničkih plinova što je prije moguće, a najkasnije do 2050., te je proglasio klimatsku i okolišnu krizu – odgovorio je na naš upit HDZ-ov Tomislav Sokol iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke.

Nadalje pojašnjava kako će Europska unija pružiti financijsku potporu i tehničku pomoć državama članicama na koje će prelazak na zeleno gospodarstvo najviše utjecati.

- To je predviđeno u okviru mehanizma za pravednu tranziciju (Just Transition Mechanism) unutar kojeg će se u razdoblju 2021.–2027. mobilizirati najmanje 100 milijardi eura za najpogođenije regije u Uniji. Borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša zajednički su ciljevi, ali sve regije i države članice nemaju istu polaznu točku. Shodno tome, Mehanizam za pravednu tranziciju poslužit će za potporu onim regijama koje se u velikoj mjeri oslanjaju na aktivnosti s fosilnim gorivima i s vrlo visokim emisijama ugljika. Podupirat će građane koji su najosjetljiviji na tranziciju osiguravanjem pristupa programima prekvalifikacije i mogućnostima zapošljavanja u novim gospodarskim sektorima – kaže Sokol.

Također ističe kako je ekološka tranzicija prilika za održiv rast hrvatskog gospodarstva, koji se treba temeljiti na razvoju naprednih tehnologija i inovacija.

- Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a osobito energetiku, promet, poljoprivredu, obnovu zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa itd. Hrvatska mora na putu prema klimatski neutralnoj Europi potaknuti djelovanje svih gospodarskih sektora u vidu dekarbonizacije energetskog sektora, ulaganja u tehnologije prihvatljive za okoliš, uvođenja čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika privatnog i javnog prijevoza, poticanja industrija za inovacije i povećanje energetske učinkovitosti zgrada te na taj način pridonijeti globalnoj energetskoj tranziciji koja je neizbježna i nužna – naglašava zastupnik Sokol.

Dodaje kako će provedba Europskog zelenog plana zahtijevati promjene koje će utjecati na državna tijela, gospodarstvo i građane. To podrazumijeva izmjene strateških dokumenata i zakonskih propisa, promjene poslovnih planova energetskih gospodarskih subjekata te promjene u ponašanju i prilagodbi kućanstava i svakoga od nas.

- Dugoročna gospodarska održivost i društvena odgovornost svakog pojedinca jamči kvalitetniju budućnost našoj djeci i našim novim naraštajima. Tranzicija energetskog sektora je već počela, ona mijenja odnose u cijelom lancu distribucije, proizvodnje i potrošnje energije i zato niti jedna tvrtka, kućanstvo ili građanin RH neće ostati izvan njezinoga obuhvata – zaključuje Tomislav Sokol.