ZAŠTITA PRIRODE

U izgradnji zdravih ekosustava temeljnu ulogu imaju zaštićena područja, ona su jedan od odgovora na učinke klimatskih promjena

Nacionalni park Krka

 JU Nacionalni Park Krka

Zaposlenici Nacionalnog parka „Krka“ priredili su virtualnu galeriju povodom međunarodnog Dana planeta Zemlje. Kako javljaju iz Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, i zaposlenicima Krka predstavlja izvor nepresušne inspiracije te su u kampanji „Krka očima djelatnika“ pokazali predivne prizore neotkrivenih kutaka u Nacionalnom parku „Krka“ onako kako ih oni svakodnevno vide. Prikazali su fotografije biljnog i životinjskog svijeta, Bilušića buka, Manojlovca, Rošnjaka, srednjovjekovnih utvrda i kanjona, Roškog slapa, Torka, Visovca i Skradinskog buka.

“Obilježavanjem Dana planeta Zemlje javnost se želi osvijestiti o opasnostima koje prijete životu na Zemlji te o potrebi zaštite okoliša i očuvanja bioraznolikosti i povoljnih uvjeta za suživot čovjeka i prirode. Klimatske promjene uvelike utječu na procese u prirodi i ekosustave. U izgradnji zdravih ekosustava temeljnu ulogu imaju zaštićena područja. Kao prostori namijenjeni zaštiti prirode, ustanovljeni radi njezina dugoročnog očuvanja, zaštićena područja znatno pridonose obnavljanju ekosustava. Ona su time jedan od uspješnih odgovora na negativne učinke klimatskih promjena i onečišćenja okoliša. Jačanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša i zajedničko djelovanje u tom cilju uvjet su održivog razvoja čovječanstva i uopće očuvanja zdravlja našega planeta”, naveli su u Javnoj ustanovi „Nacionalni park Krka“.

image

Nacionalni park Krka

Marianne Slavica

U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Europski parlament snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 % morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 % morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom. Parlament naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.

Parlament također naglašava da bi ta zaštićena područja trebala stvoriti ekološki dosljednu i reprezentativnu mrežu zaštićenih područja, koja se temelji na postojećim zaštićenim područjima; naglašava da se osim povećanja površine zaštićenih područja mora osigurati njihova kvaliteta, uključujući dostatnim financiranjem i provedbom jasnih i učinkovitih planova očuvanja, pravilnim upravljanjem, adekvatnim praćenjem, kontrolama i pravnom provedbom relevantnog zakonodavstva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 05:12