Ljudski pritisak na planet i njegove resurse raste. Danas gotovo svakih sat vremena izgubimo jednu vrstu. Iako to zvuči zastrašujuće, pozitivno je da smo sad svjesni svog utjecaja na planet i znamo da ga možemo promijeniti. Znamo da bez prirode ne možemo, no pitanje je što ćemo poduzeti da je očuvamo.

Poručuje to Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti koji se obilježava 22. svibnja pod sloganom „Gradimo zajedničku budućnost za sve što živi”. S obzirom na zabrinjavajuće podatke koji ukazuju da bioraznolikost gubimo alarmantnom brzinom, njezino očuvanje mora postati prioritet svakog pojedinca, ističu u ovoj organizaciji za zaštitu prirode.

Bioraznolikost podrazumijeva sav život na Zemlji, uključujući životinje, biljke, gljive, mikroorganizme, a i nas, ljude. Svaka vrsta, naglašavaju, važna je nit u mreži koja održava prirodnu ravnotežu i pruža nam resurse neophodne za život - hranu, pitku vodu, čist zrak i mjesto za stanovanje. Posljednji Izvještaj o stanju planeta svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF pokazuje da smo od 1970. godine izgubili 68% populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba.

Neodrživim praksama, ističu u WWF Adriji, dovodimo naš planet, a samim time i sebe, u opasnost. Zagađivanjem okoliša uništavamo prostor za život sebi i drugim živim bićima, krčenjem šuma direktno utječemo na smanjenje bioraznolikosti i narušavamo sklad između ljudi i životinja, pretjeranim izlovljavanjem pustošimo oceane, a regulacijom rijeka dovodimo brojne vrste do ruba izumiranja.

Naglašavaju i kako je naša regija bogata bioraznolikošću, o čemu puno govori i podatak da je od 20.000 vrsta pčela u svijetu, kod nas njih čak 1000. Zanimljivo je, navode, da samo sedam od njih pripada medonosnim pčelama, dok su sve ostale solitarne pčele. Iako se vjeruje da je njihova najvažnija ekonomska vrijednost stvaranje meda, to je zapravo - oprašivanje. Jedna solitarna pčela za svog života opraši onoliko biljaka koliko čak 120 medonosnih pčela. Pčele su odgovorne za naš svaki treći zalogaj, zbog čega o njima ovisi i sigurnost hrane, a time i naša budućnost.

- Svatko od nas ima važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti. Pčelama možemo pomoći vrlo lako - sadnjom medonosnog i začinskog bilja u svojim vrtovima i na balkonima, ili izgradnjom nastambi od bambusa ili trstike za solitarne pčele. I ostalim vrstama na planetu možemo pomoći održivijim korištenjem resursa koje nam priroda svakodnevno pruža. Ako uzmemo samo ono što nam treba, dajemo prirodi vremena da se obnovi. Iskoristimo sutrašnji Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj kao početak naše održivije budućnosti - zaključuje Nataša Kalauz.

Europski parlament proglasio je u studenom 2019. klimatsku i ekološku krizu te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje i za njezino obuzdavanje dok nije prekasno. U rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Parlament navodi kako su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog, jednaka su prijetnja životu na našem planetu te je, stoga, ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno. Parlament ističe i kako je biološka raznolikost presudna za sigurnost opskrbe hranom, dobrobit ljudi i razvoj širom svijeta, kako ona pozitivno doprinosi zdravlju ljudi te da je do 80 % lijekova koje koriste ljudi prirodnog podrijetla.

Parlament snažno podupire ciljeve EU-a u pogledu zaštite najmanje 30 % morskih i kopnenih područja EU-a, koja obuhvaćaju dovoljno raznolik raspon staništa i ekosustava kao što su šume, močvarna područja, tresetišta, travnjaci i obalni ekosustavi, i stroge zaštite najmanje 10 % morskih i kopnenih područja EU-a, uključujući sve preostale primarne šume i prašume te druge ekosustave bogate ugljikom. Također naglašava da bi ti ciljevi trebali biti obvezujući i da bi ih države članice trebale provoditi na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima te u skladu sa znanstveno utemeljenim kriterijima i potrebama biološke raznolikosti, uzimajući u obzir razlike u veličini i udjelu prirodnih područja u svakoj državi članici te regionalne i lokalne okolnosti.