Prema posljednjem istraživanju objavljenom u časopisu Nature, kiša će zamijeniti snijeg kao najčešća oborina na Arktiku. Razlog tome je klimatska kriza koja sve snažnije zagrijava sjever planeta.
Danas na Arktiku još uvijek pada znantno više snijega nego kiše. Ali ako se globalni rast temperature ne uspori, sugerira studija, snijeg će zamijeniti kišu na Arktiku i to nekoliko desetljeća prije kraja stoljeća. Ranije projekcije su ukazivale kako se to neće dogoditi prije kraja 21 stoljeća.
Čak i ako se globalni porast temperature zadrži na 1,5C ili 2C, kiše će svejedno biti više od snijega na dijelovima Arktika, točnije na područjima Grenlanda i Norveškog mora. Podsjetimo, znanstvenici su ostali šokirani u kolovozu kada je kiša pala na vrhu Grenlanda po prvi put u povijesti.
U istraživanju su korišteni najnoviji klimatski modeli, koji su pokazali da će se prijelaz sa snijega na kišu dogoditi desetljećima brže nego što se ranije procjenjivalo, najdramatičnije sezonske promjene mogle bi se dogoditi na jesen, a otkriveno je i da će na središnjem Arktiku kiša zamijeniti snijeg već u jesen 2060. ili najkasnije 2070. ako se emisije ugljika ne smanje.
Znanstvenici smatraju da brzo zagrijavanje na Arktiku također može povećati ekstremne vremenske događaje kao što su poplave i toplinski valovi u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi promjenom strujanja mlaza.
-Ono što se događa na Arktiku ne ostaje tamo. Možda mislite da je Arktik daleko od vašeg svakodnevnog života, ali zapravo su se temperature toliko povećale da će to imati utjecaja i mnogo južnije. Arktik s vrlo jakim snježnim padalinama doista je važan za sve u toj regiji, a također i za globalnu klimu budući da reflektira puno sunčeve svjetlosti- rekla je Michelle McCrystall sa Sveučilišta Manitoba u Kanadi, koja je vodila ovo istraživanje.
Snijeg je važan za proizvodnju morskog leda svake zime, tako da manje snijega znači manje leda i više topline koje apsorbiraju otvoreni oceani. Istraživanje pokazuje da što razina kiša na južnoj obali Grenlanda više raste, to se ubrzava klizanje ledenjaka u ocean i time raste razina mora koje prijeti mnogim obalnim područjima.
Velik dio zemlje na Arktiku je tundra, gdje je tlo trajno zamrznuto, ali više kiše bi to promijenilo.
-Kiša u zemlju ubrizgava toplu vodu koja bi mogla otopiti vječni led, a što bi imalo globalne implikacije, jer kao što znamo, permafrost je stvarno veliki ponor ugljika i metana", objasnila je McCrystall.
Sve je veći interes za Arktik i njegove rijetke mineralne resurse, koji su ključni za razvoj novih tehnologija, i zelenih i vojnih.
-Europa mora smanjiti svoju ovisnost o Kini za nabavu tih minerala, a Arktik treba imati središnju ulogu u Europskom savezu za sirovine- izjavila je poljska zastupnica u Europskom parlamentu Anna Fotyga.
Zastupnici su zabrinuti da će Rusija i Kina iskoristiti regiju bez odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš. Ulaganja Kine u strateške infrastrukturne projekte i napori za dobivanje rudarskih prava zabrinjavajući su jer podsjećaju na to kako zemlja djeluje u drugim dijelovima svijeta. Zastupnici stoga pozivaju arktičke države da provedu temeljite provjere stranih ulaganja.
Budući da Kina razvija programe za razbijanje leda, u izvješću se navodi da bi države članice EU-a i partnerske zemlje mogle graditi ledolomce pod zastavom EU-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....