URBANA ALIJENACIJA

Usamljenost je glavni problem javnog zdravstva i može povećati rizik od prerane smrti za 45%, što je više od onečišćenja zraka, pretilosti ili zlouporabe alkohola.

Central Park. New York

 Stephane106/Alamy/Profimedia

Kontakt s prirodom u gradovima značajno smanjuje osjećaj usamljenosti, poručuje tim znanstvenika ponukani svojim posljednjim istraživanjem.

Naime, spomenuto istraživanje pokazuje kako je usamljenost glavni problem javnog zdravstva i može povećati rizik od prerane smrti za 45%, što je više od onečišćenja zraka, pretilosti ili zlouporabe alkohola.

Ova studija je prva koja procjenjuje kako okolina može utjecati na usamljenost. U njoj su korišteni podaci prikupljeni putem mobilne aplikacije, i to u stvarnom vremenu, umjesto da su se ispitivači oslanjali na retroaktivna promišljanja ispitanika.

Istraživanje je pokazalo kako gužva u gradu kod ispitanika povećava usamljenost u prosjeku za 39%. Ali kada su ljudi mogli vidjeti drveće ili nebo, ili čuti ptice, osjećaj usamljenosti pao je za 28%. Osjećaj društvene uključenosti također je smanjio usamljenost za 21%, a kada su se ti osjećaji poklopili s kontaktom s prirodom, blagotvorni učinak je pojačan za daljnjih 18%.

Uvriježeno je mišljenje u medicinskim krugovima kako vrijeme provedeno u prirodi poboljšava psihičku i tjelesno stanje ljudi, a procjenjuje se da će šetnje u šumi u Velikoj Britaniji uštedjeti najmanje 185 milijuna funti godišnje na troškovima mentalnog zdravlja.

Ovo istraživanje, objavljeno u časopisu Scientific Reports, prikupilo je podatke od građana velikih gradova diljem svijeta pomoću istraživačke aplikacije Urban Mind. Ljudi su bili pozvani tri puta dnevno tijekom dva tjedna da odgovore na jednostavna pitanja o usamljenosti, prenaseljenosti, socijalnoj uključenosti i kontaktu s prirodom.

Više od 750 ljudi dalo je 16 600 ovih procjena, koje su uključivale pitanja “osjećate li se dobrodošli među [ljudima oko sebe]?” i "možete li sada vidjeti drveće?".

Sudionici su se sami prijavljivali i stoga spomenuto istraživanje ne možemo smatrati reprezentativnim uzorkom šire populacije. Ali kada su istraživači uzeli u obzir različitu dob, etničku pripadnost, obrazovanje i zanimanje ispitanika, rezultati su se pokazali itekako relevantnima.

-Odavno je poznato kako pristup prirodi može potaknuti društvene interakcije i povezanost. Ova studija daje dodatnu težinu postojećim dokazima o našoj sklonosti prema prirodnom okruženju i njenim potencijalnim dobrobitima za društvo- rekao je Christopher Gidlow, profesor primijenjenih zdravstvenih istraživanja na Sveučilištu Staffordshire u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Rezolucija Europskog parlamenta o Europskoj godini zelenijih gradova 2022.naglašava važnost promicanja i omogućavanja sudjelovanja građana u ozelenjivanju urbanih područja i održavanju zelenih područja na način da ih se po potrebi uključi u etape održivog prostornog planiranja i provedbe kako bi se postigla održiva rješenja za urbano planiranje, te kako bi se građani poistovjetili s tim aktivnostima. Parlament smatra da je važno učiniti sve kako bi građani bili svjesni na koji način mogu doprinijeti ozelenjivanju svojih gradova, održavanju zelenih područja i njihovoj transformaciji u zdravija okruženja, te potiče općine i regije da maksimalno podupiru zelene inicijative građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 10:18