Afera koja je uzdrmala Facebook: je li netko u Hrvatskoj bio klijent Cambridge Analytice?

Facebook je u ponedjeljak kontaktirao svih 87 milijuna korisnika čije je podatke prikupila i potom vjerojatno zloupotrijebila tvrtka Cambridge Analytica, među kojima je bilo i 21.517 Hrvata.

Svi korisnici čiji su podaci bili provaljeni dobili su poruke s informacijom da je sada već zloglasna britanska kompanija obrstila informacije s njihovih profila. Dodatno su obaviješteni i o tome koje aplikacije povezane s Facebookom koriste i koje su podatke te aplikacije mogle pokupiti.

Podsjetimo da je Europska komisija u petak otkrila da je 2,7 milijuna građana Europske unije bilo pogođeno aktivnostima Cambridge Analytice (CA). Podaci su prikupljeni od korisnika Facebooka iz svih 28 zemalja EU, najviše iz Ujedinjenog Kraljevstva (1,079.031), iz Njemačke (309.880) i iz Italije (214.134). Cambridge Analytica uzela je podatke korisnika Facebooka - i njihovih prijatelja - koji su prikupljeni pod izlikom akademskog istraživanja.

Te su informacije potom koristili kako bi radili ciljane reklamne kampanje i smatra se da su imali velik utjecaj na američke predsjedničke izbore 2016. te na referendum o Brexitu. Izborni stožer Donalda Trumpa bio im je klijent, kao i stožer koji je vodio kampanju za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Bivši direktor Cambridge Analytice Alexander Nix hvalio se da je tvrtka radila na više od 200 političkih kampanja na 5 kontinenata, ali jesu li im klijenti bile neke hrvatske organizacije zasad nije poznato. Nagađa se da su radili u Italiji, Češkoj, Ukrajini, Keniji, Nigeriji, Meksiku, Brazilu, Indiji, Maleziji...

Sporne podatke iz notornog Facebook skandala, inače, nisu ukrali niti su ikoga hakirali, nego su ih korisnici Facebooka davali dragovoljno (doduše, pod prilično iskrivljenom premisom). Naime, do informacija su dolazili preko naizgled nevinih upitnika i kvizova. Njihovo glavno oruđe bio je test osobnosti koji je razvilo Sveučilište Michigan State i koji se koristi u studijama o životnoj sreći i zadovoljstvu u raznim verzijama već desetljećima. Test ispitanicima na kraju dodjeljuje skup ocjena poznat pod akronimom "OCEAN" (Openness, Conscientiousness, Extroversion, Agreeableness, Neuroticism, odnosno otvorenost, savjesnost, ekstrovertiranost, pristupačnost, neurotičnost).

Istraživanje je na Facebooku provodio istraživač s Cambridgea Aleksandr Kogan i potom je rezultate prodao Cambridge Analytici, navodno bez znanja Facebooka i definitivno bez znanja ispitanika. Sljedeći korak, barem kada je riječ o američkoj izbornoj kampanji, bilo je da CA korisnike Facebooka razvrsta u skupine i radi ciljane oglase skrojene tako da potencijalne glasače uvjeri da svoje povjerenje daju kandidatu koji ih plaća.

Jedno od najmoćnijih oruđa pritom je bila Facebookova usluga nazvana "dark post" - poruka u Newsfeedu koju ne vidi nitko osim korisnika na kojeg se cilja. U tom takozvanom "psihografskom oglašavanju", primjerice, američkom glasaču koji je protiv kontrole oružja i koji je na skali "OCEAN" dobio visoke ocjene za neurotičnost vjerojatno će se servirati oglas s prijetnjom da Demokrati dolaze oteti njegovo oružje. Glasač koji je protiv kontrole oružja, ali ima visoke ocjene za pristupačnst i savjesnost, će pak dobiti oglas koji naglašava obiteljske vrijednosti, recimo oca i sina zajedno u lovu.

Trumpov stožer je samo u jednom danu u kolovozu 2016. na Facebook pustio više od 100.000 varijacija oglasa.

Facebook je, inače, ovih dana susprendirao i tvrtku za analizu podataka CubeYou. Slično kao Cambridge Analytica, sumnja se da je ta kompanija prikupljala podatke za akademska istraživanja i potom ih koristila u komercijalne svrhe, također u partnerstvu sa Sveučilištom Cambridge. Do podataka su dolazili preko kvizova "Ono ste kako izgledate", poznat i kao "Primijenite čarobni umak".