Signalitics

Dnevni pregled tržišta: rastu američki dionički indeksi, a oporavlja se i azijsko tržište

Brokeri na njujorškoj burzi
 Profimedia, Eyevine

Tržišne zabrinutosti oko trgovinskih razmirica između SAD-a i Kine privremeno su utihnule nakon što je Kina propustila detaljnije objasniti planirane protumjere protiv novo najavljenih nameta od strane SAD-a, a što je dio tržišnih sudionika protumačio kao znak popuštanja uslijed snažne korekcije kineskog dioničkog tržišta, slabljenja valute ali i prvih naznaka učinaka na realnu ekonomiju u vidi smanjenja investicija za infrastrukturu i subvencija za kupnju domova.

U svijetlu navedenog azijski dionički indeksi na putu su prve pozitivne izvedbe u proteklih pet tjedana dok je tehnološki sektor bio predvodnik rasta u SAD-u te je Nasdaq 100 dosegnuo rekordnu razinu dok se S&P 500 nalazi tek 3% ispod svog vrhunca.

Istaknimo kako je predsjednik Trump jučer objavio kako ukoliko Velika Britanija postigne trenutno planiran dogovor sa Europskom unijom koji implicira zadržavanje bliskih odnosa u budućnosti, postoji velik rizik po bilateralan dogovor o robnoj razmjeni između SAD-a i Velike Britanije budući da bi tada isti indirektno predstavljao i dogovor sa EU.

Od podataka istaknimo kako je američka zabilježila rast od 2,9% godišnje u lipnju uslijed rasta cijena goriva. Bazična mjera inflacije koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija porasla je za 2,3% godišnje što je najsnažniji rast u proteklih 18 mjeseci i konzistentan sa Fed-ovima najavama nastavka normalizacije monetarne politike.

Imajući na umu inflaciju koja se kreće prema 3% te snažnu izvedbu tržišta rada, normalizacija monetarne politike ostaje ključna kako bi se spriječilo pregrijavanje ekonomije pa će tako Fed izgledno biti prisiljen staviti u drugi plan zabrinutosti oko trgovinskog rata. U svom jučerašnjem govoru čelnik Fed-a Powell izjavio je kako smatra da će porezno rasterećenje i rast potrošnje značajno potaknuti rast ekonomije na horizontu od barem sljedeće tri godine.

Europska komisija jučer je objavila svoje Ljetne prognoze gdje je ovogodišnji rast Euro zone u skladu s nedavnom izvedbom revidiran naniže sa 2,3% na 2,1% dok je procjena rasta za 2019. ostavljena nepromijenjenom na 2,0%. Podpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovkis osvrnuo se na nepovoljno vanjsko okruženje u vidu rastućih trgovinskih tenzija sa SAD-om koje bi mogle ugroziti povjerenje te ekonomsku ekspanziju. Projekcije su generalno nešto pesimističnije u pogledu rasta dok su inflatorna očekivanja revidirana naviše u skladu s posljednjim projekcijama ECB-a.

Govoreći o navedenom, ECB je jučer objavila bilješke sa svog posljednjeg sastanka u lipnju u kojima je još jednom potvrđena namjera centralne banke da zadrži kamatne stope nepromijenjenim na aktualno niskim razinama barem do rujna sljedeće godine.

U svojim ljetnim prognozama Europska komisija je jučer revidirala očekivanja rasta Hrvatske u 2018. i 2019. za 0,2pb naniže na 2,6% i 2,5%, respektivno. U kratkom priopćenju objašnjeno je kako se očekuje da će privatna potrošnja ostati glavni pokretač rasta u prognoziranom periodu uslijed rasta rapoloživog dohotka kućanstva i niske inflacije što je u skladu s našim očekivanjima.

Komisija je istaknula kako povećani priljev sredstava iz EU fondova, pad kamatnih stopa te oporavak korporativnog kreditiranja podupiru rast investicija. Istovremeno zabrinutosti su izražene oko nedavne izvedbe prerađivačkog sektora i usporavanja izvoza što je čini se i glavni razlog revidiranja rasta naniže, a u skladu sa silaznom revizijom rasta Euro zone.

Mi i dalje zadržavamo naša očekivanja rasta od 2,8% u ovoj godini budući da smatramo da će nešto niža stopa rasta Euro zone biti djelomično kompenzirana snažnom izvedbom regionalnih ekonomija dok bi sporiji rast izvoza roba mogao biti kompenziran snažnim rastom izvoza usluga koji bi prema posljednje objavljenim podacima izgledno mogao premašiti prošlogodišnjih 8%. Solidan rast plaća, oporavak kreditiranja i rast raspoloživog dohotka podupirati će rast potrošnje.

Tečaj EUR/HRK u protekla se tri dana zadržava blago ispod razine od 7,40 kuna za jedan euro te očekujemo da će aprecijacijski pritisci po domaću valutu se nastaviti i u narednom periodu uslijed snažne turističke sezone i s time povezanog priljeva deviza i snažnijeg privlačenja sredstava iz EU fondova. Ipak ne očekujemo da par padne ispod 7,35 niti na vrhuncu turističke sezone s obzirom na HNB-ovu predanost očuvanju tečajne stabilnosti te već dvije intervencije u toku ove godine s ciljem ublažavanja aprecijacijskih pritisaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 10:08