Europska komisija u tjednu iza nas je objavila svoje Ljetne prognoze u kojima su prezentirana nešto pesimističnija očekivanja rasta u odnosu na samo tri mjeseca ranije objavljene Proljetne projekcije.
Preciznije, ovogodišnji očekivani rast Euro zone revidiran je naniže sa 2,3% na 2,1% dok je procjena rasta za 2019. ostavljena nepromijenjenom na 2,0%. Podpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovkis osvrnuo se na nepovoljno vanjsko okruženje u vidu rastućih trgovinskih tenzija sa SAD-om koje bi mogle ugroziti povjerenje te ekonomsku ekspanziju. Pieere Moscovici koji je član Europske komisije za ekonomiju istaknuo je kako će rast cijena nafte doprinijeti usporavanju kao i rastu inflatornih pritisaka.
Ovaka očekivanja Europske komisije u skladu su s posljednjim projekcijama ECB-a ali i nedavnom lošijom od očekivane izvedbom ekonomskih i sentiment indikatora.
Europska komisija također je revidirala naniže regionalna očekivanja rasta i to u Hrvatskoj za 0,2pb na niže na 2,6% i 2,5% respektivno u 2018. i 2019. godini. U kratkom priopćenju objašnjeno je kako se očekuje da će privatna potrošnja ostati glavni pokretač rasta u prognoziranom periodu uslijed rasta rapoloživog dohotka kućanstva i niske inflacije što je u skladu s našim očekivanjima.
Komisija je istaknula kako povećani priljev sredstava iz EU fondova, pad kamatnih stopa te oporavak korporativnog kreditiranja podupiru rast investicija. Istovremeno zabrinutosti su izražene oko nedavne izvedbe prerađivačkog sektora i usporavanja izvoza što je čini se i glavni razlog revidiranja rasta naniže, a u skladu sa silaznom revizijom rasta Eurozone.
Mi i dalje zadržavamo naša očekivanja rasta od 2,8% u ovoj godini budući da smatramo da će nešto niža stopa rasta Euro zone biti djelomično kompenzirana snažnom izvedbom regionalnih ekonomija dok bi sporiji rast izvoza roba mogao biti kompenziran snažnim rastom izvoza usluga koji bi prema posljednje objavljenim podacima izgledno mogao premašiti prošlogodišnjih 8%. Solidan rast plaća, oporavak kreditiranja i rast raspoloživog dohotka podupirati će rast potrošnje.
Očekivanja rasta spuštena su i za susjednu Sloveniju i to za 0.3pb na 4.4% u tekućoj godini i 0,1pn na 3,5% u sljedećoj godini, što je uvelike u skladu s našim očekivanjima rasta od 4,5% u tekućoj godini i 3,4% u sljedećoj godini.
Europska komisija objasnila je kako unatoč slabijoj eksternoj potražnji očekuje nastavak solidne izvedbe slovenskog izvoza kojem u prilog ide konkurentnost slovenskog gospodarstva. Unatoč navedenom, očekuje se pogoršanje neto inozemne pozicije uslijed jačanja domaće potražnje i s time povezano očekivano viših stopa rasta uvoza. Komisija je istaknula rizike koji za slovensko gospodarstvo proizlaze iz izvedbe ključnih izvoznih tržišta kao i mogućnosti da će nedostatak radne snage u određenim granama početi negativno utjecati na rast.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....