Nestabilno tržište

Veća flota srušila profitabilnost malih brodara: 'Cijene za iduću godinu već su 20% niže'

Vlasnici marina traže da se i njihovi objekti tretiraju isto kao hoteli i restorani pa im se odobri niža stopa PDV-a
D-Marin Mandalina
 Boris Kovačev / Hanza Media

Podaci o broju nautičara ove godine nekako prolaze ispod radara u cjelokupnoj turističkoj ponudi, što pomalo začuđuje jer smo se donedavno hvalili da smo po broju dolazaka čarter-gostiju najveća čarter-destinacija na svijetu.

Tek se negdje moglo pročitati da je nautičkih dolazaka u srpnju bilo oko 8,5 posto manje, a pad je zabilježen i u prvih šest mjeseci ove godine te, prema službenim podacima, iznosi oko 2,2 posto.

Iz realnog sektora godinama se upozorava na nekontroliran porast plovila koja se daju u najam. Prema službenim podacima, gotovo 4400 plovila službeno pruža takvu vrstu usluge, a neslužbeno s govorio o njih više od 5000. Gotovo 940 tvrtki aktivno se bavi ovom djelatnošću, a navodno ih je registrirano triput više.

Pad gostiju

Prema svjedočenju pionira u ovoj djelatnosti, pad čarter-gostiju vrlo je ozbiljan i situacija je zabrinjavajuća. Direktor i osnivač tvrtke Dalmatia charter iz Trogira Ivica Buble, jedan od pionira u ovom poslu, kaže je pad u prosjeku oko 10 posto. Dalmatia charter ima flotu od 18 plovila, dakle, po veličini je srednja tvrtka. Uzroci pada su brojni, smatra Buble te dodaje da se na njih upozorava dulje vrijeme. Osim pada prihoda i manjeg broja brodskih tjedana ove godine, dugoročna posljedica svega je ugovaranje puno nižih cijena usluga za iduću godinu, i to za otprilike 20 posto.

- Ove godine situacija je očito kulminirala povratkom Grčke i Turske, ali to nisu uzroci problema u kojima se nalazi naša djelatnost. Pad je u ovom trenutku u prosjeku oko 10 posto. Kako se mi dugo bavimo ovom djelatnošću, kod nas je pad samo šest posto, ali moram napomenuti da mi imamo 60 posto stalnih gostiju, koji nam se vraćaju svake godine. Problem je što nas ima previše. Posljedice su dalekosežne jer se sada formiraju ili su već formirane cijene za iduću godinu, a one su poprilično niže. Ovisno o terminu i tvrtki, cijene naših usluga za iduću godinu niže su za više od 20 posto. To više nije održiva cijena, pogotovo kada se uzme u obzir povećan trošak radne snage te visoka cijena usluge marina, koja gotovo svake godine poraste oko pet posto i među najvećima je u okruženju.

Rast bez nadzora

- Osim toga, neke marine ne uzimaju brodove manje od 13 metara na vez ili, primjerice, brodu dužine 10 metara zaračunaju vez po cijeni za brod od 13 metara. Usto su novi brodovi na tržištu poskupjeli gotovo 20 posto. Zbog svega toga čarterske tvrtke imaju vrlo ozbiljnih problema s održivošću poslovanja. Cijene ugostiteljskih usluga na nautičkim destinacijama jako su visoke, kao i vez na rivama gradova, što nam gosti otvoreno zamjeraju - pojašnjava Ivica Buble.

On kaže da je sve to izravna posljedica ogromnog povećanja broja plovila bez ikakvog nadzora, tako da je pala cijena najma i broj brodskih tjedana.

- Osim povratka Grčke, o čemu se govori, čarteraši imaju konkurenciju i u drugim oblicima turizma, a pogotovo mini kruzera. Grčka i Turska imaju niske cijene letova. Jedan je njemački nautičar koji ima brod u Hrvatskoj otišao s obitelji u Grčku jer mu je tamo jeftinije unajmiti plovilo i boraviti nego s besplatnim brodom biti kod nas - ističe Buble.

Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina Hrvatske gospodarske komore, kaže da marine još posluju dobro.

- Naša je procjena da bi marine mogle godinu završiti s pokazateljima sličnim prošlogodišnjima. Znamo da su čarteraši osjetili određen poremećaj, ali koliki je on, stvarno ne znam. Što se tiče marina, ne možemo reći da nemamo dobru popunjenost vezova. Bilježi se određeni pad u dolasku plovila u tranzitu, koji bi mogao biti oko 3 posto. Pad u tranzitu imali smo i prošle godine, kada smo trpjeli i posljedice nezadovoljstva naših gostiju nerazumnim poskupljenjem boravišne pristojbe, što je poslije ispravljeno. Teško je sada reći je li ovaj pad tranzita posljedica nezadovoljstva nautičara iznosom boravišne pristojbe ili je razloga možda puno više. Lani smo u marinama morali pretrpjeti iskazano nezadovoljstvo naših gostiju, a ove se godine to više ne spominje. Pamti li se, to ne mogu znati. Udjel tranzita u ukupnom prihodu marina je mali, tako da nas taj pad toliko i ne zabrinjava. Važno je da je popunjenost marina dobra i da vlada potražnja za vezovima, posebno zato što je u marinama u posljednje vrijeme prisutan trend čartera u mirovanju, odnosno boravka gostiju na vezanim plovilima u marinama. Plutajući objekti polako se smještaju i u naše marine. Svjedoci smo toga u nekoliko marina na sjeveru Jadrana. Ne vidim zašto za takve objekte stopa PDV-a ne bi bila kao u hotelima ili apartmanima - kaže Lisjak.

Marine i resorti

Predstavnici marina, dodaje, pripremaju sastanak s ministrom financija kako bi predložili smanjenje porezne presije na nautički sektor, a pogotovo na marine.

- Kada bi se stopa PDV-a smanjila sa 25 na 13 posto na smještaj i usluge u marinama, one bi mogle učiniti ozbiljan iskorak. Hotelijeri i ugostitelji dobili su smanjenu stopu, tako da nema razloga da je ne dobiju i marine. Upravo se talijanske marine registriraju na drugačiji način nego do sada. Naime, u Italiji su se marine počele registrirati kao turistički resorti. - objašnjava Lisjak uz napomenu da je njihovu inicijativu podržalo i Svjetsko udruženje marina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 08:18