Vodeći domaći stručnjaci iz područja poljoprivrede, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, lideri agrobiznis kompanija, predstavnici poljoprivrednih udruga i udruženja okupili su se ove srijede u Čepinu na konferenciji Jutarnjeg lista ‘‘Tko nas hrani - Ciljevi strategije ‘Više od farme‘ do 2030. - realnost ili iluzija‘‘. Hrvatski sabor je 22. veljače 2022. usvojio Strategiju poljoprivrede do 2030. godine "Više od farme", a ona sadrži jasne ciljeve što se želi postići i kako bi se oni trebali ostvariti.
Budući da su od usvajanja do danas prošle četiri godine te da je do konačnog cilja - 2030. godine - ostalo isto toliko, Jutarnji list je kroz serijal tekstova ‘‘Tko nas hrani‘‘ analizirao što je do danas učinjeno.
Kod većine postavljenih ciljeva pomaci su zanemarivi, pa čak imamo i negativne trendove, a posebno se to odnosi na produktivnost u proizvodnji, podizanje domaće samodostatnosti, proizvodnju, smanjivanje uvoza, udruživanje poljoprivrednika itd. Jedan od ključnih definiranih ciljeva Strategije poljoprivrede jest podizanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 4 milijarde eura. No, prema podacima DZS-a, ona je za 2025. procijenjena na 3,17 milijardi eura, a to znači da bismo u iduće četiri godine trebali imati rast vrijednosti od gotovo milijarde eura.
Hrana nije samo proizvod
- U Slavoniji hrana nije samo proizvod, već zemlja, rad, identitet, obitelj i način života. Hrane nas ljudi koji siju prije nego što znaju kakva će biti godina, ulažu prije nego što znaju kakva će biti cijena i proizvode unatoč klimatskim promjenama i poskupljenjima. Strategija je postavila ciljeve, a ova konferencija otvara pitanje što smo ostvarili, gdje zaostajemo i što još možemo promijeniti. No, hranu neće proizvesti strategije, već čovjek koji ima razloga ostati, ulagati i vjerovati da će to što radi donijeti rezultat - rekao je u uvodnom govoru gradonačelnik Osijeka Ivan Radić, dok je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, rekao da je "vizija poljoprivrede definirana u Strategiji."
- Ona počiva na povećanju samodostatnosti u pojedinim strateškim sektorima, na otpornosti vezano uz klimatske promjene i tržišne nestabilnosti te globalnoj osjetljivosti sektora. Jedan je segment posvećen i usmjerenju ka povećanju broja mladih poljoprivrednika, što nam mora biti misija, ali i na iskorištenju prirodnih resursa, voda i šume, a poglavito naš osnovni resurs, a to je zemljište. Od milijun i pol hektara koji koristimo, 360.000 je državno zemljište i budućim izmjenama zakona treba definirati kako najbolje raspolagati tim zemljištem. U isto vrijeme iskoristiti potencijal privatnog zemljišta vezano uz povećanje samodostatnosti - rekao je Majdak. Okupljene je pozdravio i Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, koji je rekao da je Jutarnji list ovaj projekt pokrenuo s ciljem sustavnog praćenja hrvatske poljoprivrede i proizvodnje hrane.
Provedba Strategije
- Kroz naš serijal otvaramo pitanja važna proizvođačima i potrošačima, a ovom konferencijom okupljamo ljude koji mogu pomoći da se problemi riješe. Za čovjeka koji živi od poljoprivrede provedba Strategije ima vrlo konkretno značenje. Odgovornost Jutarnjeg lista je postavljati pitanja, provjeravati što je od obećanog ostvareno i ukazivati na prepreke - rekao je Ogurlić. U sklopu panela "Podvucimo crtu: postavimo realne ciljeve", Majdak je rekao kako je jasno da nam vrijednost poljoprivredne proizvodnje raste, ali nedovoljno, te da je nužno tražiti nove instrumente i kriterije u natječajima te ih usmjeriti u tom smjeru. No, revizija Strategije nije u planu.
- Imamo jasan okvir i samo treba učiniti da ona bude učinkovitija, a to trebamo definirati u suradnji s ostalim dionicima u poljoprivrednoj proizvodnji - rekao je Majdak.
Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK, iznio je podatak kako je validacija dosadašnje realizacije Strategije pokazala da je od sedam pokazatelja jedini ozbiljan pomak učinjen u ekološkoj proizvodnji.
- Što se tiče Strategije, stalno govorimo o vrijednosti proizvodnje koja se od 2019. povećala za nekih 700-800 milijuna eura, no ona je izražena u tekućim cijenama, ali jedino validno je fizički obujam proizvodnje, koji stagnira, odnosno povećan je za samo 0,65 posto. Jasno se postavlja pitanje gdje su te silne potpore završile ako ne vidimo povećanje fizičkog obujma proizvodnje. Nama trebaju radikalne promjene - poručio je Kovačević, dodavši kako "nismo iskoristili vrijeme za strukturne reforme. Imamo nisku produktivnost i nisku samodostatnost."
Josipa Filaković, direktorica granskih udruga HUP-a, istaknula je da je najveći problem poljoprivredno zemljište, jer produktivnosti nema ako su parcele male, dok je predsjednik HPK Željko Mihelić stanje opisao na primjeru proizvodnje hrane, kazavši kako u odnosu na 2013. godinu, kada smo ušli u EU, danas proizvodimo 32 posto manje krumpira, a u to vrijeme smo za taj sektor kroz izravna plaćanja potrošili 4 milijarde eura.
Izgrađena tri skladišta
- Kako ćemo ostvariti poboljšanja ako ćemo nastaviti kao i dosad? Zar je tolika znanost da ne možemo proizvesti krumpira koliko nama treba? Moramo sve promijeniti, a prvo ciljeve poljoprivredne proizvodnje i odrediti koji nam je cilj, a to mora učiniti država - rekao je Mihelić, na što je Majdak odgovorio kako su u tom sektoru izgrađena i tri skladišta, a uloženo je i u proizvođačke organizacije. Rekao je i da će se u izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ići u smjeru plaćanja u funkciji proizvodnje, a ne u funkciji dobivanja poticaja. Mihelić, pak, smatra da je pogrešno donositi bilo kakve zakone prije definiranja ciljeva. Majdak je dodao i da će zakon definirati da se mora okrupnjavati zemljište, ali i sankcije za one koji se ne pridržavaju uvjeta po kojima su dobili zemljište.
- Prioriteti su stočarska proizvodnja te voće i povrće, proizvodno vezane potpore samo onima koji doista proizvode - rekao je Majdak. Filaković je istaknula važnost toga da se zemlja dodjeljuje isključivo onima koji proizvode hranu i to mora biti glavni kriterij, a Kovačević da se mora spriječiti cijepanje cjelina i najvećim tvrtkama koje su nositelji proizvodnje da se ne oduzme ta zemlja. Pitao je Majdaka ima li političko zeleno svjetlo za izmjenu zakona, jer se povjerenstvo nije sastalo već 10 mjeseci, kazavši i da su vrlo skeptični po pitanju izmjena. Državni tajnik je odgovorio da imaju politički mandat za dovršetak izmjena te da će do sredine iduće godine proces biti okončan. Kada je riječ o zajedničkoj poljoprivrednoj politici na razini EU, Kovačević je naglasio da će tu biti problema, jer su sredstva za poljoprivredu smanjena za 20 posto, a poljoprivreda je izgubila autonomiju.
Tko će proizvoditi
- To znači da će naša država morati izdvajati više nacionalnih sredstava. Također, ne mogu se iz poljoprivrednog sektora financirati socijalni i društveni projekti na selima - rekao je Kovačević, s čime se složio i Mihelić. Okupljenima se videoporukom obratila i Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, koja je istaknula da je sigurnost Europe usko povezana i s prehrambenom sigurnosti. Rekla je da će Hrvatskoj biti minimalno zajamčeno 3,7 milijardi eura u novoj omotnici, što donosi i priliku i rizik.
- Prilika je u većoj fleksibilnosti da sredstva usmjeravamo prema vlastitim potrebama, ali rizik je da poljoprivreda unutar šireg nacionalnog plana mora konkurirati nizu drugih prioriteta. Posebno je važno tko će proizvoditi hrvatsku hranu u budućnosti i zato trebamo raditi na povećanju udjela mladih poljoprivrednika - rekla je Glavak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....