Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, i Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žita, sudjelovali su na panelu ‘‘20 minuta za strateške ideje - Kako to rade konkurentni proizvođači‘‘, kojim je moderirao Miroslav Kuskunović. Panel je danas održan u Čepinu na konferenciji Jutarnjeg lista ‘‘Tko nas hrani – Ciljevi strategije "Više od farme" do 2030. - realnost ili iluzija‘‘.
Dalić je na panelu ustvrdila kako je očito da postoji problem u implementaciji, ali ona se više osvrnula na strategiju Podravke, rekavši da se kompanija rukovodi jednostavnijim i pragmatičnijim ciljem, a to je povećanje proizvodnje, efikasnosti proizvodnje i konkurentnosti proizvoda.
- Mi to moramo moći prodati na tržištu i pri tome zaraditi za plaće, kamate, investicije... Imamo ambiciju pridonijeti rastu i razvoju hrvatske poljoprivrede, a i sve što smo do sada učinili s kompanijama koje smo preuzeli i što planiramo učiniti, to i dokazuje - rekla je Dalić.
Pipunić je rekao da u Žitu pokušavaju koristiti platformu koju je osmislila država.
- Potencijal vidimo u dodanoj vrijednosti u ratarstvu, stočarstvu i prerađivačkoj industriji. I dalje ćemo razvijati ono što je deficitarno, svinjogojstvo, mljekarstvo i energiju te tako stvarati dodanu vrijednost, a onda i u prerađivačkoj industriji koliko to bude moguće - rekao je Pipunić.
Dalić je na to istaknula kako smisao državne strategije vide jedino tako da analizira i utvrdi što su potrebe proizvođača.
- Nemamo se mi prostora prilagoditi državnoj strategiji, nego se prilagoditi stanju na tržištu na kojem moramo zaraditi. Apelirala bih na ljude u Ministarstvu da se eventualna revizija temelji na dijalogu s proizvođačima, ali to mora imati smisla i biti primjenjivo, a ne da je deklaratorno - rekla je Dalić.
Pipunić se nadovezao rekavši da bi se država trebala obratiti velikim tvrtkama poput Podravke i Žita.
- Trebalo bi nekada pitati one koji znaju, a ne samo one koji su podobni. Tvrtke poput Žita i Podravke puno su uložile i u ljude i vjerujem da se od nas može puno čuti i da možemo doprinijeti državi. No, jasno je da jedni bez drugih ne možemo - rekao je predsjednik Uprave Žita.
Oboje su istaknuli kako su velike tvrtke spremne preuzeti rizike i ulagati višemilijunske iznose u nove investicije unatoč rizicima, što i čine. Jedni i drugi tako grade nove svinjogojske farme unatoč neizvjesnim kriterijim dodjele državnog zemljišta. Klimatske promjene, pak, svi osjećaju. Belje je prije početka ljeta dovršilo sustav navodnjavanja, koji još nije u funkciji jer nema dovoljno vode. Pipunić je naglasio da je njihova obveza ulagati u ono što mogu kontrolirati.
U Podravci su, rekla je Dalić, otvoreni i za nove kooperantske suradnje s malim i mladim poljoprivrednicima, ali oni moraju udovoljiti svim uvjetima i kriterijima proizvodnje koje i kompanija primjenjuje. Pipunić, pak, ističe da je kooperacija potrebna i nužna u ratarstvu, ali ne i u stočarstvu.
- Prije 15 godina rekao sam da trebamo zaboraviti da će mali i mladi nadoknaditi manjak u svinjogojstvu, jer to zahtijeva rad 24 sata dnevno 365 dana u godini, a danas nema kritične mase mladih ljudi koji bi bili motivirani tako raditi jer to ne žele isključivo zbog svog komoditeta i hedonizma - napomenuo je.
U sklopu panela "30 minuta za super stratešku ideju - Primjeri iz prakse: učimo od najboljih", kojim je moderirala Zvjezdana Blažić, o specifičnostima sektora i važnosti investiranja razgovarali su Denis Matijević iz Orka grupe i Josipa Ervačić Šnajder iz Osatina grupe, vodećih tvrtki u proizvodnji povrća u staklenicima u Hrvatskoj.
- Nažalost, proizvodnja nam pada, svi su pokazatelji negativni, a danas nismo dobili odgovor na glavno pitanje - tko nas hrani i tko će nas hraniti u budućnosti. Nisam optimist kao što je državni tajnik. U 35 godina koliko se bavim proizvodnjom i trgovinom, iskusio sam sve i stvari se mijenjaju nagore. Naši su proizvodi komplicirano označeni, a trebali bi biti najjednostavnije što je moguće označeni, kupcima bismo trebali slati jasne poruke što znači kupovati domaće. Svaki kanal prodaje i distribucije zasebna je priča. Generalno gledajući, domaći proizvod nema snagu jer se prednost daje cijeni. Ne kažem da je domaće meso najbolje, ali je sigurno svježije, no kupci to ne cijene i ne prepoznaju - rekao je Matijević.
Ervačić Šnajder je istaknula da za sve što rade trebaju pomoć države, prije svega po pitanju zemlje.
- Nama je najveći naglasak na voću i povrću, ali ništa manje bitni nisu ni govedarstvo i svinjogojstvo, gdje također puno ulažemo, a to je opet sve povezano i s bioplinskim postrojenjima. Time spuštamo cijenu koštanja, a nit vodilja je da je spustimo ispod tržišne. Prije smo voće i povrće puno više izvozili, a danas dosta prodajemo na domaćem tržištu. Situacija se stabilizirala i tu ima dodatnog potencijala. Također, ulagat ćemo dodatno u sustave automatizacije i digitalizacije za sve ponavljajuće procese, a zatim u navodnjavanje, s čime smo i započeli. Povećat ćemo prerađivačke i skladišne kapacitete jer želimo preraditi ono što smo proizveli - istaknula je Ervačić Šnajder.
- Stvari su mnogo jednostavnije nego što se čini, samo treba volje, prije svega političke, jer nama poljoprivreda nije strateška grana. Sve što smo napravili, napravili smo na volji ljudi koji rade u poljoprivredi - zaključio je Matijević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....