Već nekoliko desetljeća svijetom se na krilima liberalne ekonomije trguje sve slobodnije, a to znači da države sve manje svoju proizvodnju štite carinama na uvoznu robu i usluge. Takvoj je praksi očito odlučio stati na kraj predsjednik najmoćnije svjetske ekonomije Donald Trump, koji je prošli mjesec uzburkao globalni ekonomski poredak uvođenjem carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij uvezen iz Europske unije, Kanade i Meksika. Na meti su mu izgleda svi redom – od prvih susjeda preko Kine do Europe. Kamo sve to vodi, teško je predvidjeti, no situacija je kulminirala kada je Europa odlučila odgovoriti uvođenjem carina na određene američke proizvode te najavila i mogućnost povećanja carina na američke automobile. Nije dugo trebalo čekati na odgovor iz Bijele kuće koji je očekivano glasio da će onda SAD na europske automobile početi obračunavati 20 posto carine, što nikako nije po volji snažnoj europskoj, a pogotovo njemačkoj automobilskoj industriji. SAD i Europska unija tako su se našli na rubu automobilskog rata koji vrlo vjerojatno neće nikome ništa dobro donijeti kao, uostalom, niti jedan drugi rat, no ako će netko izvući malo deblji kraj, to će vrlo vjerojatno ipak biti Europa. Iz jednostavnog razloga što Amerikanci kupuju daleko više europskih automobila nego Europljani američkih.
EU je prošle godine u SAD izvezla automobile u vrijednosti od 37,4 milijardi eura, dok je u suprotnom smjeru razmjena iznosila 6,2 milijarde eura. Trenutačne američke uvozne carine na automobile iznose 2,5 posto, a na kamione 25 posto. EU ima carine od 10 posto na automobile uvezene iz SAD-a.
Trump sada otvoreno traži od Europske unije da smanji carine na američke automobile. Po tom su pitanju sastanak već održali čelni ljudi Daimlera, BMW-a i VW-a koji su najveći izvoznici na američko tržište, a Trump im je preko svog veleposlanika u Njemačkoj poručio kako će prestati prijetiti ako EU odustane od carina na američke automobile. S nestrpljenjem svi čekaju sastanak Donalda Trumpa i predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera koji bi o tome trebali razgovarati potkraj ovoga mjeseca. Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je spremna podržati pregovore o smanjenju carina na uvoz američkih automobila te je dodala kako nikako ne bi bilo u skladu s pravilima Svjetske trgovačke organizacije (WTO) da Europa jedino SAD-u smanji carine na uvoz vozila. A nakon što je u interesu svoje autoindustrije Angela Merkel dala do znanja da je spremna pregovarati s Trumpom, francuska je Vlada poručila da bi Washington trebao očekivati zajednički odgovor ujedinjene Europe.
“Više nije pitanje hoće li biti trgovinskog rata, rat je već počeo”, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire.
Prema pravilima WTO-a, EU ne može smanjiti uvozne carine samo za američka vozila, već bi ih trebala smanjiti za sve članice WTO-a. U ovakvoj situaciji WTO-ova pravila dopuštaju Europi uvođenje zaštitnih carina koje odgovaraju šteti koje su američke mjere nanijele europskom izvozu. Stoga je Unija odlučila uvesti carine na neke američke proizvode – poput motocikala, duhana i burbona – do iznosa od 2,8 milijardi eura trgovinske razmjene. Povjerenica EU za trgovinu Cecilia Malmstroem ustvrdila je “kako je to je odmjeren i razmjeran odgovor na jednostranu i nelegalnu odluku SAD-a o uvođenju carina na europski aluminij i čelik”. Osim toga, dodale je kako je odgovor EU u potpunosti u skladu s međunarodnim trgovačkim pravom te izrazila žaljenje što SAD nije Bruxellesu ostavio drugi izbor nego da svoje interese zaštiti carinama.
“Europska unija čini se podjednako zlom kao i Kina, samo što je manja”, izjavio je Trump američkim novinarima dodavši “kako su Europljani prošle godine imali trgovinski suficit sa SAD-om od 151 milijardu dolara, a istodobno Amerika troši cijelo bogatstvo kroz NATO da ih zaštiti”. Zaprijetio je Europskoj uniji da bi članice koje ne pristanu na nove američke trgovinske uvjete te ne smanje tarife na usluge i robu američkih tvrtki mogle izgubiti pristup američkim tržištima. Čak je najavio da će zabraniti u SAD-u prodaju Mercedesa, Audija, Volkswagena i ostalih njemačkih automobila.
Direktor za zemlje bivše Jugoslavije britanske konzultantske kuće Jato Dynamics specijalizirane za automobilsku industriju Darin Janković otkriva kako je u Europi prošle godine registrirano samo 204 tisuće automobila uvezenih iz SAD-a što je višestruko manje od europskih koji su završili na američkoj strani oceana.
Samo je Njemačka u Americi lani prodala 644 tisuće automobila. Slijede Velika Britanija s oko 250.000 automobila, Italija sa 141.000 te Švedska koja u SAD izveze oko 50 tisuća Volva. Iza njih su europske zemlje u kojima svoje pogone imaju njemačke marke Mercedes, Audi i BMW. Iz Španjolske je tako u SAD lani izvezeno 63.000 osobnih vozila, iz Mađarske 43.000, a Slovačke 42.000.
Volkswagen tvornica, Baunatal, Njemačka
“U tom ratu Europa gubi. Većinom se u Americi prodaju njemačka vozila Mercedes, BMW, Audi i VW. Od 204 tisuće američkih automobila prodanih u Europi, na prvom je mjestu Njemačka s 65.083, a slijede Velika Britanija s 34.800 i Italija s oko 17.000”, ističe Janković. Amerikanci, dodaje on, tradicionalno vole europske automobile jer su, u pravilu, tehnološki za dvije generacije napredniji od američkih. Pritom njemačke automobilske tvrtke imaju najviše standarde kvalitete jer u Njemačkoj vladaju stroge kontrole kvalitete, visoki standardi zaštite okoliša kao i zaštite potrošača. S druge strane, zaključuje Janković, američki automobili već desetljećima ne mogu imati većeg uspjeha na europskom tržištu jer su tehnološki nazadniji.
“Carine još nisu uvedene i Trump još uvijek samo prijeti. Automobilski se rat za sada vodi riječima. Vjerojatno se Trump odlučio na automobile jer zna da za SAD šteta neće biti velika. Međutim, veliki američki proizvođač motocikala Harley Davidson u strahu je jer ne želi izgubiti europsko tržište, pa su iz te tvrtke već najavili da će europskim kupcima kompenzirati carine tako da će smanjiti svoje cijene. Europski kupac je bogat kupac koji ne pita za cijenu dok u Americi često osiguranje motocikla košta više od motocikla samog. Uz to u SAD-u se na proizvode ne obračunavaju velike marže, nego proizvođači zarađuju na velikim količinama. Imam osjećaj da eventualno podizanje carina neće ostaviti velike posljedice na europsku industriju. Ništa dramatično se neće dogoditi. Niti jedna europska tvornica neće biti ugašena. Neće VW zbog toga propasti iako će zasigurno nešto manje zarađivati i naći se u neugodnoj situaciji. To je na primjer kao kada te ubode pčela. Nećeš umrijeti, ali će te nekoliko sati ili dana boljeti”, objašnjava konzultant Janković.
On smatra da će u tom slučaju europski proizvođači automobila morati smišljati nove planove i strategije, gledati gdje mogu ostvariti neke uštede.
“U Americi su cijene automobila niže nego u Europi. Imućni ljudi u SAD-u će i dalje kupovati luksuzne BMW-e, Mercedese, Porschee, Audije, Ferrarije i druge europske automobile visoke kategorije iako će biti nešto skuplji. Najjeftiniji europski automobili koji se u SAD-u masovno traže su VW Golf i VW Buba. Ostale, jeftinije europske marke kao što su Citroen, Peugeot ili Opel se u Americi gotovo ne prodaju”, otkriva Janković. Konačna cijena automobila, kaže, jako ovisi o imidžu tvrtke i marketinškim troškovima i nije toliko ovisna o sirovinama pa tako cijena čelika nije ključna za autoindustriju.
Od ukupno 17,2 milijuna automobila registriranih u SAD-u prošle godine njih je gotovo 10 milijuna i proizvedeno u toj državi. Dodatnih 1,5 milijuna vozila u SAD stiže iz Kanade, a 1,8 milijuna iz Meksika u kojem velike tvornice ima i njemački VW. S te dvije zemlje SAD ima ugovor o slobodnoj trgovini pa to zapravo znači da je 80 posto svih automobila prodanih u SAD-u oslobođeno carine. Najviše automobila na koje se obračunava carina u SAD se uvozi iz Japana, oko 1,7 milijuna godišnje, a potom iz Južne Koreje, oko 750.000 komada. Tek onda dolaze europske zemlje.
Stručnjakinja za trgovinsku politiku, samostalna savjetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivana Sučić podsjeća kako je uvođenje carina i trgovačkih ograničenja Trump nazvao pitanjem nacionalne sigurnosti i na taj način želi smanjiti negativne gospodarske trendove kao što su nedovoljna proizvodnja i velika nezaposlenost iako je upravo Amerika izmislila slobodnu trgovinu kada joj je to bilo u interesu. Bivše kolonijalne sile – Velika Britanija i Francuska – pristale su, dodaje ona, na takav režim slobodne trgovine jer im je omogućio da legalno dolaze do jeftinih sirovina iz svojih bivših kolonija, a njihove stanovnike drže dalje od sebe. “Ovo sa SAD-om nije samo trgovinski rat, nego i promjena cijele paradigme. Nekad su sve zemlje htjele biti članice WTO-a, od Kine do Hrvatske. I Hrvatska i Kina su kao i sve ostale zemlje ulaskom u WTO značajno spustile carine. Procedure koje nameće članstvo u WTO-u države članice moraju poštovati jer su one iznad nacionalnog zakonodavstva”, kaže Ivana Sučić. “Smatram da to nije dobro jer iz sigurnosti odlazimo u arbitrarnost i nered. Nitko ne zna što će sutra Trump reći i odlučiti, a to stvara pravnu nesigurnost. Nitko ne zna kakvi će zakoni vrijediti za godinu dana i izvoznici to moraju uzeti u obzir i restrukturirati svoju proizvodnju, smanjiti neke troškove, primjerice plaće radnika ili kvalitetu proizvoda, u ovom slučaju automobila. Stoga je u pitanju sigurnost cijeloga svijeta.” Ivana Sučić dodaje kako je hrvatski izvoz u SAD toliko minimalan da carine neće imati izravnog utjecaja, no ako u Njemačkoj nekoliko desetaka tisuća ljudi ostane bez posla, to će se osjetiti i kod nas.
“Kada se takvi poremećaji vežu jedni na druge, dolazi do krize i to nikako nije dobro. Kršenjem međunarodnih ugovora o slobodnoj trgovini Trump ruši svjetski poredak. WTO je očito mrtav, ali mu to još nitko nije rekao. Svjetski centri moći se sve više pomiču prema Istoku, osobito Kini, svijet se mijenja, Europa se tome jako teško i sporo prilagođava. Možda su Trumpove prijetnje samo politički pritisak na Europu da više izdvaja za NATO. No, teško je išta predvidjeti”, ocjenjuje Ivana Sučić. Prema njezinu mišljenju, ne treba zaboraviti da europski proizvođači automobila u SAD-u imaju svoje velike tvornice u kojima sklapaju vozila od europskih dijelova i zapošljavaju Amerikance koji će, ako one budu zapale u probleme, izgubiti posao. Također ističe kako ni danas nije lako izvoziti u SAD jer su propisi tamo veoma kompleksni i često se razlikuju od jedne do druge savezne države.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....