Ključ u ruke, solar na krov, novac u džep

Nakon što je u rujnu prošle godine u Karlovcu otvorena prva integrirana sunčana elektrana u sklopu programa HEP EE Solar Plus Hrvatske elektroprivrede, dosad je, kako doznajemo u tom javnom poduzeću, u tom programu izgrađeno 26 elektrana.

- Kroz program HEP EE Solar Plus kupcima nudimo, zajedno s mjerama energetske učinkovitosti, integrirane sunčane elektrane koje proizvode optimalnu količinu energije za njihove potrebe. Program se provodi prema modelu ESCO, što znači da se investicija kroz pet do osam godina od početka uporabe elektrane isplaćuje iz ušteda te za kupca nema tehničkog ni financijskog rizika - ističu u Hrvatskoj elektroprivredi.

Partnerska izgradnja sunčanih elektrana dio je HEP-ove strategije dekarbonizacije, smanjenja ovisnosti o uvozu, istraživanja novih tehnologija i naprednih mreža u distribucijskim područjima, sustavu daljinskog centralnog grijanja i projektima obnovljivih izvora energije.

Kad se spomenuta strategija pretoči u brojke, HEP do 2030. planira kroz izgradnju sunčanih elektrana dobiti novih 350 megavata električne energije. Izgradnjom vjetroelektrana planira se, u istome razdoblju, dobiti novih 350 megavata električne energije, a kroz ostale investicije u proizvodnju dodatnih 800 megavata, čime bi se postiglo planiranih novih 1500 megavata kapaciteta proizvodnje električne energije.

Sigurno i pristupačno

- HEP, uz sigurnu i pristupačnu opskrbu, ima za cilj kroz partnerstvo s kupcima električne energije pomoći industrijama u modernizaciji i iskorištavanju mogućnosti koje pruža energetska tranzicija. Uz potporu ulaganja HEP-a, ekologizacija našega gospodarstva može postati prilika za tranziciju prema održivom gospodarstvu. Samo u industriji, uštede električne energije kod izgrađenih sunčanih elektrana tijekom zadnje dvije godine iznose 13.332 megavatsati godišnje - napominju u HEP-u.

U programu HEP ESCO izgradnja integriranih sunčanih elektrana kombinira se s mjerama energetske učinkovitosti poput pametnog upravljanja energijom u zgradama. Riječ je, kako pojašnjavaju u HEP-u, o opcijama ugradnje sustava pametne koordinacije trošila na razini zgrade ili proizvodnog pogona.

- Pametne zgrade, osim upravljanja uvjetima u unutrašnjosti građevine, imaju sposobnost komunikacije s okolinom i prilagođavanja vlastite potrošnje u mrežnim uvjetima. Priključivanjem obnovljivih izvora zgrada postaje aktivni element mreže, što dodatno usložnjava sliku elektroenergetskog sustava - napominju u ovom javnom poduzeću.

"Ključ u ruke"

Kad su u pitanju prednosti programa HEP EE Solar Plus u odnosu na druge načine izgradnje elektrana, HEP svojim poslovnim korisnicima nudi izgradnju elektrane po modelu "ključ u ruke", odnosno vođenje projekta u svim fazama izgradnje. Za tvrtku ili drugu pravnu osobu koja uđe u projekt HEP EE Solar Plus, ističu u državnoj elektroprivredi, nema povećanja kapitalnih i operativnih troškova, na raspolaganju su vrlo povoljni uvjeti financiranja uz prosječan povrat investicije od šest godina.

Jedna od prednosti programa HEP EE Solar Plus, navode u HEP-u, jest i opcija zadržavanja uštede u potrošnji električne energije po otplati projekta. Naime, u ovome modelu HEP je predvidio i mogućnost da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) subvencionira dio izgradnje elektrane i opciju da takvog subvencioranja nema. Kada FZOEU odobri subvenciju dijela projekta, ostatak investicije financira se iz ušteda u potrošnji električne energije, a kroz HEP ESCO predfinancira se cijeli projekt. U slučaju kada subvencija Fonda izostane projekt se može u cijelosti isplatiti iz uštede putem modela ESCO.

Uobičajena faze

U HEP-u skreću pozornost na uobičajene faze koje investitor mora proći kad gradi elektranu samostalno.

U tom slučaju investitor mora osigurati usklađenost svog projekta s regulativom, obaviti javno savjetovanje i definirati tehničko rješenje projekta, osigurati financiranje elektrane, ugovoriti nabavu izvođenja radova i opreme, voditi projekt i, na koncu, upravljati samom proizvodnjom. - Kod modela ESCO tvrtka ESCO vodi kompletan projekt te preuzima financijski i tehnički rizik. Kod modela ESCO/EPC tvrtka ESCO vodi kompletan projekt, preuzima financijski i tehnički rizik, troškove osiguranja, bankovnih garancija i održavanja te garantira uštede koje su stvarne, mjerene i verificirane - ističu u HEP-u.

Prva sunčana elektrana realizirana u programu HEP EE Solar Plus izgrađena je u prostorima PPK - karlovačke industrije mesa u poslovnom sustavu Braće Pivac i u radu je od rujna prošle godine. Elektrana ima površinu 7500 četvornih metara, sastoji se od 3939 fotonaponskih modula, a njezina izlazna snaga je 1,2 megavata. Svu električnu energiju proizvedenu u sunčanoj elektrani PPK - karlovačka industrija mesa koristi za vlastite potrebe, a prema investicijskom planu, godišnja ušteda tvornice u potrošnji energije iznosi 11 posto, dok su troškovi plaćanja električne energije na godišnjoj razini smanjeni za 830 tisuća kuna.

U sunčanu elektranu PPK - karlovačka industrija mesa investirala je 7,2 milijuna kuna uz proračun cjelokupnog povratka investicije kroz planirane uštede u roku od pet godina i dva mjeseca. Vrlo važan pokazatelj ove investicije jest i planirano smanjenje emisije ugljikova dioksida za 274 tone na godinu.

Jedna od posljednjih realiziranih investicija kroz program HEP EE Solar Plus je sunčana elektrana Hlad usluge u Slavonskom Brodu. Snaga elektrane je 1537 kilovata koja se dobiva iz 4730 modula, a fotonaponski izmjenjivač sastoji se od 24 izmjenjivača nazivne snage 50 kilovata.

Osim 26 sunčanih elektrana izgrađenih u programu HEP EE Solar Plus, HEP je dosad izgradio 44 sunčane elektrane na svojim zgradama.

Vlastite elektrane

- Ideja je da integrirane sunčane elektrane proizvode optimalnu količinu energije za potrebe objekata te se na taj način dugoročno smanjuju troškovi za energiju - kažu u HEP o ugradnji solara na vlastitim građevinama.

Prve solarne elektrane na HEP-ovoj imovini stavljene su u funkciju 2014. u Zagrebu. Zatim su uslijedili, među ostalim, solari na HEP-ovim zgradama u Čakovcu, Šibeniku, Splitu, Opatiji, Zadru, Dubrovniku i Osijeku. Riječ je o elektranama koje isporučuju proizvedenu energiju u sustav po povlaštenim cijenama, a prve sunčane elektrane za vlastitu potrošnju HEP-a u Ogulinu, Splitu i Dubrovniku izgrađene su 2018.