Idemo ususret scenariju ‘visokog poremećaja‘ kakav nismo imali od 1973.: Stotine milijuna ljudi moglo bi gladovati

Ako rat između Izraela i Hamasa dovede do sukoba punih razmjera, nafta bi mogla dosegnuti rekordno visoku cijenu od više od 150 dolara po barelu. Upozorenje je to Svjetske banke koje je iznijela u svojoj velikoj procjeni rizika od eskalacije rata izvan granica Gaze. Taj scenarij "velikog poremećaja" usporedili su s arapskim naftnim bojkotom Zapada 1973., a vjeruju da bi mogao dovesti do povećanja cijene barela nafte s oko 90 američkih dolara na između 140 i 157, piše Guardian. Najveća do sada zabilježena cijena bila je 147 dolara po barelu 2008. godine.

- Posljednji sukob na Bliskom istoku dolazi nakon najvećeg šoka na robnim tržištima od 70-ih - ruskog rata s Ukrajinom koji još uvijek ima razoran učinak na globalnu ekonomiju. Kreatori politike morat će biti oprezni. Ako bi sukob eskalirao, globalna ekonomija bi se mogla suočiti s dvostrukim energetskim udarom – istaknuo je Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke.

Šok za globalno gospodarstvo neće biti ograničen na troškove energije, već bi zbog poskupljenja hrane stotine milijuna ljudi moglo gladovati. Rat Izraela i Hamasa do sada nije imao veliki utjecaj na cijene roba, iako je nafta poskupjela oko šest posto.

- Ako dođe do ozbiljnog poremećaja cijena nafte, povećala bi se inflacija cijena hrane koja je već visoka u mnogim zemljama u razvoju. Krajem 2022. je više od 700 milijuna ljudi bilo pothranjeno. Eskalacija ovog sukoba pojačala bi nesigurnost hrane diljem svijeta - poručio je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke.

Prema osnovnoj prognozi Svjetske banke, cijene nafte će u ovom tromjesečju u prosjeku iznositi 90 dolara po barelu prije nego što iduće godine padnu na, u prosjeku, 81 dolar po barelu kako globalni gospodarski rast bude usporavao. Ipak, tri su moguća scenarija u slučaju da dođe do poremećaja na tržištu.

Scenarij "malog poremećaja" je situacija u kojoj bi se globalna opskrba naftom smanjila za između 500 tisuća i dva milijuna barela dnevno, kao što se dogodilo tijekom građanskog rata u Libiji 2011. U tom bi slučaju cijena nafte bila u rasponu od 93 do 102 dolara po barelu.

Scenarij "srednjeg poremećaja" usporedili su sa situacijom tijekom rata u Iraku 2003. kada se globalna opskrba naftom smanjila za tri do pet milijuna barela dnevno. Cijene nafte bi u početku porasle za 21 do 35 posto, pa bi cijena barela bila između 109 i 121 dolara.

Scenarij "velikog poremećaja" - usporediv s akcijom poduzetom tijekom Jomkipurskog rata 1973. - opskrbu nafte smanjio bi za šest do osam milijuna barela dnevno, što bi rezultiralo povećanjem cijena na između 140 i 157 dolara po barelu, prenosi Guardian.