Hrvatski put u eurozonu: Sve uvjete za uvođenje eura ispunit ćemo u travnju

U drugoj polovici ove godine, kada se očekuju i parlamentarni izbori, Vlada se nada će dobiti poziv europskih institucija da Hrvatska može ući u Europski tečajni mehanizam (ERM2), ‘čekaonicu’ u kojoj svaka zemlja mora provesti najmanje dvije godine prije uvođenja eura.

Ako implementira mjere na koje se obvezala, kazao je nedavno i potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis, Hrvatska bi taj cilj mogla ostvariti “već u drugoj polovini 2020.”. Zajedno s pismom namjere, u srpnju prošle godine Vlada je europskim institucijama poslala i prateći akcijski plan od 19 mjera i aktivnost koje kani ispuniti kako bi ušla u ERM2. Kako se čini, prolazno vrijeme u ispunjavaju tih obveza sasvim je solidno.

Kompleksno

Prema riječima Zvonimira Savića, koordinatora aktivnosti vezanih uz uvođenje eura, dinamika ispunjavanja mjera je “dosta dobra”. Od 19 mjera na kojima je angažirano devet institucija, do sada su u potpunosti ispunjene četiri i djelomično tri mjere. Realizacija njih 12 je u tijeku, odnosno u nekoj su fazi provedbe.

- S obzirom na to da je nekoliko njih vezano uz donošenje zakona u Saboru, potrebno je malo više vremena. No, ono što je plan, očekujemo da će sve mjere biti ispunjene u travnju, a najkasnije u svibnju - kaže Savić. Pritom objašnjava kako se od Hrvatske očekuje da, kada ispuni svih 19 mjera, o tome povratno obavijesti Europsku komisiju.

S institucijama kao što su Komisija, Eurostat i Europska središnja banka je dogovoreno da ono što Vlada predloži u akcijskom planu mora i ispuniti. Premda se ta obećanja i nisu činila osobito zahtjevnim za ispuniti, jer mnoge mjere, poput zakona o pravima dužnosnika, već su ionako bile na dnevnom redu, Savić dodaje kako su neke od njih ipak dosta kompleksne. U svakom slučaju, njihova realizacija na vrijeme, za Vladu u ovom trenutku predstavljaju prevelik ulog da bi dopustila probijanje rokova.

Kada obavi domaću zadaću, Vlada će obavijestiti eurogrupu, predstavnike svih država-članica eurozone, i time zatražiti sudjelovanje u tečajnom mehanizmu. Međutim, odluka je na njima, razmotrit će molbu Hrvatske i donijeti odluku kada Hrvatska može ući u ERM2.

- Realno je očekivati da odgovor od strane euroskupine bude u drugoj polovici iduće godine. Oni trebaju ustvrditi da smo mjere ispunili i da, primjerice, od 1. 1. 2021. Hrvatska ulazi u ERM2 - kaže Savić.

Sve na vrijeme

Ministar financija Zdravko Marić također ističe kako očekuje da će sve mjere koje su se našle u akcijskom planu biti ispunjene na vrijeme, a s do sada obavljenim poslom zadovoljan je u guverner HNB-a Boris Vujčić.

Akcijski plan sastoji se od šest područja: sanacija banaka, makroprudencijalni okvir, sprečavanje pranja novca, statistika, upravljanje u javnom sektoru, te poslovno okruženje. U proteklih mjesec dana mnogi od zakona koji trebaju biti doneseni našli su se u javnoj raspravi. Među ostalim to su Zakon o službenoj statistici, Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o sanaciji kreditnih institucija, Zakon o HNB-u, Zakon o potvrđivanju sporazuma i objedinjavanju doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond…

Uz ostalo, te zakonske izmjene podrazumijevaju da će HNB, primjerice, raspolagati dodatnim makrobonitetnim mjerama i, kada to bude potrebno, bankama će ih moći propisati zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava. Izmjenama zakona o kreditnim institucijama regulira se i razmjena podataka o kreditnoj sposobnosti klijenata građana. Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) kojeg su banke osnovale prije 15-ak godina prestao je s radom sredinom 2018. zbog primjene opće uredbe o zaštiti podataka u Europskoj uniji. U skladu s novim zakonskim odredbama, sada se očekuje da će razmjena podataka ponovno početi sredinom ove godine.

Također, referentnu kamatnu stopu NRS koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite. Ubuduće će izračunavati i objavljivati HNB, a ne Hrvatska udruga banaka. Poput Ministarstva financija i HNB koji su vrlo ažurno shvatili posao pripreme za uvođenje eura, Ministarstvo gospodarstva, primjerice, uvelo je elektroničko pokretanje poslovanja, a do ožujka mora prezentirati i plan za smanjivanje administrativnog opterećenja. Vlada bi ga potom trebala i usvojiti. Veća aktivnost očekuje se i od Ministarstva državne imovine koje do travnja mora definirati moguće fluktuacije, mora raspisati natječaje o prodaji državnih udjela u najmanje 90 poduzeća. Sada je objavljen jedan natječaj kojim je objavljena prodaja udjela u 30 poduzeća.

Tečaj

Ako Hrvatska uđe u ERM2 početkom iduće godine, nacionalna valuta će se vezati za euro, utvrdit će se srednji tečaj i pratiti ispunjavanje maastrichtskih kriterija. Kako je Vujčić kazao, tečaj kune bit će rezultat ravnotežnog tečaja, što znači da valuta neće biti “niti podcijenjena niti precijenjena”. Iskustva zemalja članica i trajanje boravka unutar mehanizma ERM2 bila su vrlo različita, kreću se u rasponu od 2,5 godina (Slovenija) do preko 10 godina (Litva), što govori da ulazak u ERM2 ne mora voditi uvođenju eura u kratkom roku.